Bliži se vrijeme izbacivanja plinskih bojlera iz domova. Provjerili smo kakve su alternative i jesu li isplative

Naravno, sve se to odvija polako i nitko ne mora preko noći plinski bojler zamijeniti nekim drugim načinom grijanja. U prvom redu, prelazak na alternative plinskim bojlerima zasad se odnose na novogradnju. Problem bi za građane mogao nastati u slučaju kvara postojećih bojlera kondenzacijskih, a pogotovo onih atmosferskih.

Plan je da do 2030. sve članice Europske unije smanje emisiju stakleničkih plinova najmanje za 55 posto u odnosu na 1990. godinu, a plin kao energent za grijanje do 2040. trebao bi biti posve izbačen iz europskih domova.

Ujedno, što zbog kriznih geopolitičkih situacija - od rata u Ukrajini do sukoba na Bliskom istoku, a što zbog poticanja zelene tranzicije i energetske obnove pa time i većih nameta na plin, taj energent postaje sve neisplativiji za svakodnevne potrebe poput grijanja stanova i zagrijavanja vode.

Najbolje i ekološki najčišće rješenje

Direktiva EU-a o energetskim svojstvima zgrada iz 2024. nastoji poboljšati energetska svojstva zgrada i do 2050. postići njihovu nultu emisiju stakleničkih plinova. U tom smislu, potiču se preinake u postojećim stambenim zgradama i ugradnja ekoloških prihvatljivih sustava u novogradnjama. Pitanje je, stoga, koje su i kakve alternative plinskim bojlerima.

Prije dvije godine, govoreći za N1 o toj temi, profesor Neven Duić sa zagrebačkog Fakulteta strojarstva i brodogradnje, ponudio je dva rješenja: priključak na Toplanu (u Zagrebu i drugdje u Hrvatskoj gdje je to moguće) i dizalice topline.

I stručnjaci i prodavači i serviseri ističu kako su dizalice topline iliti toplinske pumpe ponajbolje rješenje. One su ekološki čist i jeftin sustav grijanja koji toplinu crpi iz vode, zraka ili zemlje, a prednost im je što osim grijanja prostorija mogu služiti i za pripremu potrošne tople vode te za rashlađivanje prostora. K tomu, za rad im je potrebna električna energija, što znači da nema ni dimovodnih otvora ni spremišta goriva.

Dizalice topline skupe, ali dugoročno ispaltive

No građane bi zasad mogla pokolebati njihova cijena, usprkos dugoročnoj isplativosti. Projektni inženjer tvrtke Klima koncept iz Splita Hrvoje Šerić svojedobnio nam je rekao kako u usporedbi s drugim načinima grijanja, dizalice topline daju i do četiri puta više topline za isti novac, odnosno uštedu i do 70 posto. Usto im je vijek trajanja do 25 godina.

"Taj način grijanja podrazumijeva zadržavanje topline u prostoriji. Ako imate slabo izoliran objekt pa vam nijedan način grijanja nje efikasan, onda neće biti ni ovaj. Što je stan veći, dizalica topline postaje isplativija. U manjim stanovima postavlja se pitanje prostora i montaža je kompleksnija, ali u 90 posto slučajeva ugradnja je isplativa", kazao nam je Šerić.

Dizalice topline i električni bojleri

Prema platformi Trebam.hr, cijene dizalica topline trenutno su u velikom rasponu od 3.000 do 13.000 eura. Cijena pritom ovisi o vrsti, modelu i kvaliteti. Jeftinije su - od 3.000 do 7.300 eura - dizalica topline zrak/voda koje koriste toplinu u zraku za grijanje. One su manjeg kapaciteta, a pogodne su za grijanje radijatorima i podno grijanje. Nešto skuplje su dizalice topline voda/voda, a najskuplje su - od 8.000 do 13.000 eura - dizalice topline zemlja/voda koje crpe toplinu pohranjenu u tlu.

Moguća alternativa plinskim bojlerima, kada dođe vrijeme za njihovu zamjenu i "izbacivanje" iz doma - električni su bojleri. Jeftiniji su od plinskih bojlera no pritom treba računati na više iznose računa s obzirom na cijene električne energije.

Cijene standardnih kupaonskih bojlera zapremnine od 50 do 80 litara su od 100 do 250 eura, ovisno o modelu, a energetski učinkovitijima, tankim "pametnim" bojlerima cijena doseže i do 500 eura.

Infracrveni paneli i hibridni sustavi

U blogu na stranicama agencije za promet nekretninama Dom Ekspert iz Zagreba također se kao vodeće opcije navode dizalice topline ("visoka početna investicija, ali niska potrošnja i iznimna energetska učinkovitost") i električni bojleri ("najniži trošak ugradnje, ali dugoročno najskuplji oblik grijanja zbog cijene struje") a uz njih se navode još dvije: infracrveni paneli i hibridni sustavi koji su kombinacija plinskog bojlera i toplinske pumpe.

Infracrveni paneli brzo zagrijavaju, estetski su privlačni jer se postavljaju na strop ili zid te nemaju cijevi. No nisu baš isplativi u stanovima s lošom izolacijom i ne rješavaju grijanje vode. Radi se o grijaćim pločama koje zagrijavaju prostorije pomoću infracrvenog svjetla. One zagrijavaju površine u prostoriji, ne i sami zrak no zagrijane površine pohranjuju toplinu i polako je zrače natrag u prostoriju.

Cijena je od 100 do 340 eura za panele snage do 400 wata, oko 400 eura za panele snage od 750 wata te 450 do 500 eura za one snage od 1000 wata i više.

Hibridni sustav smatra se dobrim prijelaznim rješenjem jer uključuje i plinski bojler i dizalicu topline, ali je vrlo kompliciran za instaliranje, a sustav i dalje ovisi o plinu. K tomu, cijena im je u rangu dizalica topline pa i viša - od 5.000 do 9.000 eura.