Ako živite u Hrvatskoj ili samo redovito čitate vijesti iz naše zemlje, sasvim vam je jasno da status branitelja donosi povlastice. Ipak, da braniteljski status znači i povlastice pred sudom koji odlučuje o kazni zbog počinjenog zločina, nekim danima zvuči kao vijest iz nesvijesti. Čak i ako živite u Hrvatskoj. Može li ratno odlikovanje biti razlog za ublažavanje kazne silovatelju? Odgovor bi, jasno, trebao biti - ne, ne i ne! Ipak, u Hrvatskoj je situacija nešto drugačija.
Slučaj bivšeg načelnika općine Lasinja Željka Prigorca kojemu je kazna za silovanje ublažena jer je odlikovani branitelj, zgrozio je javnost. Visoki kazneni sud, podsjetimo, smanjio je kaznu bivšem HDZ-ovu načelniku općine Lasinja s dvije godine na godinu i pol jer je “prvostupanjski sud propustio olakotnim vrednovati njegovo sudioništvo u Domovinskom ratu, za što je i višestruko odlikovan”.
Nije ovo prvi, a sasvim sigurno ni posljednji put da se zlostavljačima žena smanjuju kazne za počinjeni zločin.
vezane vijesti
Odluku suda jasno su osudile ženske udruge. Udruge B.a.b.e. i Ženska soba osuđuju praksu i poručuju kako treba raditi na promjeni stavova sutkinja i sudaca koji su nespojivi s liberalnim demokracijama i 21. stoljećem. Kaznu koju je Prigorac dobio smatraju sramotno malom, a pitaju i otkad to status branitelja amnestira osobu od počinjenja teških kaznenih djela.
Slično misli i sudac Visokog kaznenog suda, čiji su suci donijeli odluku o ublažavanju kazne, Ivan Turudić, a koji je o slučaju progovorio za N1.
Turudić je rekao da sud, po zakonu, prilikom odlučivanja o vrsti i visini kazne ocjenjuje i prijašnji život okrivljenika. “Vijeće u kojemu ja nisam bio donijelo je odluku kakvu je donijelo. Ustavna je odredba, zapravo civilizacijska vrednota da sudac ne može odgovarati za mišljenje koje je dao u presudi, u protivnom ne može donositi presude. Osobno, nikada ne bih sudjelovanje u Domovinskom ratu uzeo kao olakotnu okolnost nekome tko je optužen za silovanje. Upravo suprotno, sudjelovanje u Domovinskom ratu nameće druge standarde i čišći, jasniji odnos prema dobru i zlu”, rekao je Turudić.
Ministar pravosuđa Ivan Malenica rekao je da ni branitelji ne vide smisao u tome da se koriste olakotne okolnosti kod teških kaznenih djela. Dodao je i da o olakotnim okolnostima odlučuje sudsko vijeće, a da ih Kazneni zakon kao takve ne poznaje.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković jasno je poručio kako je silovanje jedno od najtežih kaznenih djela i da ga treba najoštrije sankcionirati. Ali, naglasio je i kako on nije sudac te da su suci ti koji uzimaju u obzir olakotne okolnosti. “Ja nisam sudac, suci su ti koji uzimaju u obzir olakotne okolnosti. U svakom slučaju silovanje je jedno od najtežih kaznenih djela i mislim da ga treba najoštrije sankcionirati”, rekao je premijer na pitanje kako on kao pravnik doživljava da se silovateljima kao olakotna okolnost uzima braniteljski status.
Ministarstvo pravosuđa: Nadležna sudbena vlast
Odgovor Ministarstva na upite N1 potpuno prebacuje lopticu odgovornosti na sudstvo.
“Kazneni zakon u članku 47. propisuje odredbe o odmjeravanju kazne.
Tim je člankom propisano da sud pri izboru vrste i mjere kazne, polazeći od stupnja krivnje i svrhe kažnjavanja, ocjenjuje sve okolnosti koje utječu da kazna po vrsti i mjere bude lakša ili teža (olakotne i otegotne okolnosti), a osobito jačinu ugrožavanja ili povrede zaštićenog dobra, pobude iz kojih je kazneno djelo počinjeno, stupanj povrede počiniteljevih dužnosti, način počinjenja i skrivljene učinke kaznenog djela, prijašnji počiniteljev život, njegove osobne i imovinske prilike te njegovo ponašanje nakon počinjenog kaznenog djela, odnos prema žrtvi i trud da naknadi štete.
Kaznenim zakonom, dakle, nisu taksativno propisane okolnosti koje bi u konkretnom predmetu predstavljane otegotne ili olakotne okolnosti već o istome odlučuje sudac na temelju činjenica prikupljenih u predmetu. Okolnosti koje su prethodile počinjenju kaznenog djela, kao i okolnosti samog počinjenja kaznenog djela, može procjenjivati samo sudac u konkretnom kaznenom postupku.
Ujednačavanje sudačke prakse, u nadležnosti je sudbene vlasti”, poručili su iz Ministarstva pravosuđa.
Pravobraniteljica
Jasna osuda ovakve prakse stigla je od pravobraniteljice za ravnopravnost spolova koja je poručila kako ne smatra prihvatljivom tu praksu ni odluke sudova kojima se ide na ruku silovateljima i drugim kriminalcima.
“Pravobraniteljica oštro osuđuje praksu pravosuđa gdje se kao olakotne okolnosti cijeni nečije sudjelovanje u Domovinskom ratu i odlikovanja kada su u pitanju sva teška kaznena djela, a posebice kada su u pitanju kaznena djela rodno-utemeljenog i seksualnog nasilja prema ženama i djeci. Ovakvim postupcima najvišeg pravosudnog tijela u Republici Hrvatskoj šalje se poruka kako se država zapravo odriče nulte tolerancije na rodno utemeljeno nasilje te sugerira kako ipak nismo svi jednaki pred zakonom, makar kada su u pitanju najteža kaznena djela koja se čine na teret žena od strane određene populacije i to one populacije, da apsurd bude veći, koja bi zapravo trebala biti uzor drugima i posebice mladima svojom čašću i djelima.
Naime, činjenica da netko tko je bio sudionik Domovinskog rata i višestruko je odlikovan čini teške zločine u uvjetima mira zapravo baca ljagu na cjelokupni Domovinski rat i na hrvatsku vojsku. Hrvatska vojska i policija predstavnici su države pa kada oni čini zločine, tretman prema njima treba biti stroži, a ne blaži jer tim činom sama država ima priliku poslati najjasniju poruku cjelokupnom društvu o potpunoj neprihvatljivosti ove vrste nasilja. Ocjenjivanjem kao olakotne okolnosti sudjelovanje u Domovinskom ratu, država zapravo šalje poruku društvu kako je i sama tolerantna prema onima koji ju predstavljaju kada isti čine zločine pa samim time zločine djelomice i prisvaja kao svoje. To je kao da se političarima na visokim funkcijama kada čine teška koruptivna djela uzima za olakotnu okolnost da su obnašali najviše političke funkcije”, kažu iz ureda Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova.
Porazna statistika
Prema statističkim podacima Ministarstva unutarnjih poslova, u 2021. godini evidentirana su ukupno 194 kaznena djela silovanja, od kojih je njih 101 (udio od 52 posto) počinjeno na štetu članova obitelji i bliskih osoba, pri čemu su sve žrtve bile ženskog spola. Tijekom 2020., bilo je evidentirano ukupno 168 kaznenih djela silovanja, od kojih je njih 79 (udio od 47 posto) bilo počinjeno na štetu članova obitelji i bliskih osoba, pri čemu je svih 79 žrtava također bilo ženskog spola.
Iz navedenog je vidljivo kako je tijekom 2021. došlo do porasta od 16 posto ukupnog broja kaznenih djela silovanja. Silovanje u pokušaju je bilo evidentirano u ukupno 19 slučajeva, od čega se u 8 slučajeva (42 posto) radilo o bliskim osobama ili članovima obitelji, a sve žrtve su također bile ženskog spola. Imajući u vidu kako je 2020. ukupno bilo evidentirano 168 kaznenih djela silovanja, pri čemu je na bliske osobe otpadao udio od ukupno njih 47 posto, vidljivo je kako je u 2021. došlo do povećanja udjela kaznenog djela silovanja počinjenog među bliskim osobama (52 posto).
Kroničan nedostatak edukacija sudaca
Pravobraniteljica, kažu iz njenog ureda, već godinama upozorava kako pravosuđe na bezuvjetne zatvorske kazne osuđuje ispod 10 posto ukupne brojke svih počinitelja rodno utemeljenog nasilja, svi ostali osuđeni su relativno blagim novčanim kaznama, odnosno uvjetnim zatvorskim kaznama. Razlog za ovakvu blagu penalnu politiku upravo je kroničan nedostatak edukacije sudaca/sutkinja i državnih odvjetnika/ca te opći deficit društvene prevencije.
“Samo sadržajno odgovarajućim i na zakonu utemeljenim obrazloženjima izbora represivnih reakcija društva na počinjenje kaznenih djela u obiteljskom okruženju mogu se ‘raščistiti’ odnosi između nasilnika i žrtava i svima drugima prenijeti izričita poruka o društvenom netoleriranju takvih ponašanja”, jasni su iz ureda pravobraniteljice.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
