Kolumnist 24 sata Tomislav Klauški komentirao je u N1 Studiju uživo aktualne teme.
O neredima navijača u Grčkoj
Najprije se osvrnuo na divljanje Boysa u Grčkoj, nakon čega je UEFA odgodila utakmicu Dinama i AEK-a.
“Postavlja se pitanje odnosa grčke i hrvatske policije. Jesu li naši huligani bili dočekani kako je trebalo, jesu li našli puteve kako se probiti do Grčke”, počeo je Klauški.
“Mislim da je bitno u ovom kontekstu razlikovati huligane od navijača, iako oni sami to ne žele. Mi imamo problem i u javnoj percepciji i u njihovom ponašanju da su oni u jednom trenutku heroji i veliki ljubitelji nogometa, a u drugom su huligani, razbijači, izazivaju nerede i sramote državu. To ulazi u korijen našega odnosa s navijačkom kulturom, koja nije od jučer i nije samo stvar Bad Blue Boysa. To je neka vrsta inicijacije, dokazivanja i potvrđivanja u tim huliganskim krugovima tko će biti najveći heroj kad se vrati iz Grčke. Ta mitologija Bad Blue Boysa traje još od ’80-ih, kad se odlazilo u Beograd tući s navijačima Zvezde, a ne gledati utakmicu”, dodaje kolumnist.
Istaknuo je potom da javnost mora jasnije razlikovati te pojmove, navijače i huligane.
“Veliki problem Dinama je što nisu njegovali odnose s navijačima, nego su postali i talac tih huliganskih skupina, koje su u jednom trenutku jedine odlazile na utakmicu, dok su drugi gubili interes za odlazak na susrete. Hrvatski nogomet je u poziciji taoca tih navijača. Ti ‘navijači’ se proglašavaju najvjernijim i uprava klubova često je u strahu od njih, koji su znali provaljivati u klubove, upadati na treninge, postrojavati igrače itd. Dakle, svaki potez uprave kluba i igrača je bio pod velikim povećalom tih huliganskih skupina”, govori.
“Oni koji su išli u Grčku nisu išli gledati utakmicu, išli su izazvati nerede, vratiti se s ožiljcima s bojišnice i možda dobiti nekakvu spomenicu unutar Bad Blue Boysa. Imamo u javnosti te Boyse koji se tuku u Grčkoj, a s druge strane si peru imidž tako da spašavaju trudnice iz Petrove, a onda se opet tuku s Torcidom… Javnost bi se trebala jasnije odrediti prema jednoj ili drugoj strani”, zaključuje.
O dogovoru Milanovića i Plenkovića
Klauški je također analizirao nedavni dogovor između predsjednika Zorana Milanovića i premijera Andreja Plenkovića o čelniku VSOA-e te je izrazio sumnju u iskrenost tog dogovora.
“Obojica su javnost godinama uvlačili u svoje sukobe, gdje se nisu birale riječi i padale su najteže optužbe. A sada odjednom nađu se na stepenicama, rukuju i dogovore se. Godinama je država bila blokirana zbog tog odnosa, za koji je Andrej Plenković rekao da nema dogovora dok se Zoran Milanović ne ispriča zbog izjava u tom odnosu. Je li show ovo ili ono kad se prepucavaju? Mi ne znamo koji je njihov pravi odnos”, kazao je.
Istaknuo je potom da su obojica političara dugo vodili javne sukobe, a sada su se naglo pomirili, što može ostaviti dojam da su vanjski faktori prisilili taj dogovor.
“Dojam koji se ostavlja je kao da ih je netko povukao za uši i rekao: ‘A sad ovo potpišite i dogovorite se. Dosta je bilo.’ Je li to netko s visine, izvana, je li to naredila treća strana. U vrijeme rata u Ukrajini da Hrvatska nema šefa VSOA-e, to je dosta diskutabilno i s perspektive NATO-a i iz perspektive drugih partnera. Sad se pokazalo da se oni mogu tako brzo usuglasiti, da to ide tako brzo”, kazuje.
Klauški smatra da ni Plenković ni Milanović verbalno ne ratuju bez razloga.
“I jedan i drugi žive od sukoba. Plenković na sukobu s Milanovićem animira i mobilizira biračko tijelo, a na temelju Milanovićeva preteškog rječnika ostavlja bolju sliku kod ovih umirenijih birača koji teško probavljaju Milanovićeve javne nastupe. S druge strane, naravno, Milanović koristi situaciju da je HDZ proglašen kao najveća opasnost za budućnost ove zemlje. I kako sada Milanović napokon može surađivati sa šefom toga HDZ-a? Tko je tu pobjednik, tko je dobio svoje?” pita se Klauški.
O Banožićevoj ulozi
Osvrnuo se i na ulogu ministra Marija Banožića te njegovu vezu s Milanovićem i Plenkovićem. Klauški je istaknuo da su Milanović i Plenković, na neki način, zaobišli Banožića kako bi postigli dogovor oko VSOA-e te da je Banožić postao nebitan u tom kontekstu.
“Mislim da je Milanovićeva tendencija bila da se on može dogovoriti s Plenkovićem ako se Banožić zaobiđe. S druge strane, Banožić treba Plenkoviću kao tampon-zona prema Pantovčaku i dosta ga koristi. Sad imamo situaciju da dođe Plenković, makne Banožića i uspije se dogovoriti s Milanovićem te ispadne pobjednik. Zato mu i treba Banožić, i jednom i drugom treba. Milanović treba Banožića da brusi svoje retoričke sablje, a Plenković da mu služi kao štit prema Pantovčaku”, smatra kolumnist.
O stanju u HDZ-u i oporbi
Osvrnuo se i na stanje u HDZ-i i oporbi uoči izbora sljedeće godine.
“HDZ će sigurno biti konsolidiran, nema nikoga unutar HDZ-a tko će raditi nered. Nitko, barem ne javno, ne želi propast Andreja Plenkovića pred sljedeće izbore i nitko ne brusi noževe. Nema nikoga kao što je to Plenković radio Tomislavu Karamarku i čekao njegov krivi korak da preuzme stranku. S te strane Plenković ima sigurno zaleđe, barem u ovom trenutku uoči izbora. Naravno, i što je više afera, više napada na HDZ, biračko tijelo reagira tako da ne dozvoljavaju da se napada njihovu stranku. ‘Što je više napadaja i laži, to nam je HDZ miliji i draži'”, govori Klauški.
“S te strane HDZ nema problema i uvijek ide homogen na izbore. S druge strane, problem je što će biti s opozicijom, koji je uopće recept da se konkurira HDZ-u i toj crnoj rupi koja ide na izbore. Naprosto kao da se ne zna kako joj pristupiti i kako ju razbiti”, zaključuje.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!