Hrvatska se protivi izgradnji HE Mokrice na samoj granici. To bi moglo ugroziti zagrebačke izvore pitke vode

Hrvatsko Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije upozorava na moguće negativne posljedice za površinske i podzemne vode, riječna staništa i izvore pitke vode za zagrebačko područje. Slovenska strana poručuje da Hrvatska nema pravo veta na projekt.

Slovenska ministrica za okoliš i prostor Polona Rifelj prošlog je tjedna najavila da će vlada ponovno pokrenuti postupak u kojem će odlučivati o tome prevladava li javni interes proizvodnje električne energije nad interesom očuvanja prirode, piše Sarah Neubauer za N1 Slovenija.

Hidroelektrana Mokrice trebala bi biti posljednja u nizu od šest hidroelektrana na donjem toku Save u Sloveniji. No, projekt izaziva zabrinutost hrvatskih vlasti i ekoloških organizacija zbog mogućih posljedica koje bi se mogle osjetiti i nizvodno, na hrvatskom teritoriju.

Ugrožena podzemna voda koja opskrbljuje Zagreb

Hrvatske organizacije za zaštitu okoliša upozoravaju da su postojeće slovenske hidroelektrane već smanjile protok vode i prijenos riječnog sedimenta prema Hrvatskoj. Zbog toga se korito Save produbljuje, a razina podzemnih voda na području Zagreba opada.

Upozoravaju i da bi izgradnja hidroelektrane Mokrice mogla dodatno pogoršati situaciju. Dosadašnji negativni utjecaj djelomično je ublažavala rijeka Krka, koja se u Savu ulijeva nizvodno od hidroelektrane Brežice, posljednje postojeće brane na slovenskom dijelu rijeke.

Međutim, budući da bi se Mokrice nalazile nizvodno od ušća Krke, nova bi brana mogla dodatno promijeniti vodni režim Save i sniziti razinu podzemnih voda. Time bi, upozoravaju organizacije, mogli biti ugroženi izvori pitke vode za cijelu zagrebačku aglomeraciju.

Branka Španiček iz organizacije CEE Bankwatch Network istaknula je da ovogodišnji iznimno nizak vodostaj Save dodatno naglašava potrebu za oprezom pri donošenju odluka koje bi mogle utjecati na vodne resurse i opskrbu Zagreba pitkom vodom.

Hrvatska upozorava i na eroziju te ugrožavanje ribljih staništa

Hrvatsko ministarstvo upozorilo je slovenske vlasti da bi koristi od izgradnje hidroelektrane, povezane s proizvodnjom energije, bile prvenstveno na slovenskom teritoriju, dok bi se negativne posljedice mogle osjetiti u Hrvatskoj.

Među problemima ističe se erozija korita Save, koja je već povezana s radom postojećih slovenskih hidroelektrana. Zbog podlokavanja riječnih obala oštećeni su zaštitni objekti koji zajedno s nasipima čine dio sustava obrane od poplava. Hrvatska je zbog toga morala obnoviti 2,4 kilometra takvih zaštitnih građevina.

Dodatnu zabrinutost izazivaju mogući utjecaji na ekološko stanje Save i zaštićena područja mreže Natura 2000 u Hrvatskoj. Prema upozorenjima hrvatske strane, brana bi mogla otežati migraciju riba, uništiti dio njihovih prirodnih staništa i mrijestilišta te povećati rizik od stradavanja riba na turbinama. Postoji i opasnost od širenja invazivnih vrsta.

Hrvatska smatra da predviđene mjere za ublažavanje negativnih posljedica nisu dovoljno precizno definirane te da njihova učinkovitost nije dokazana.

Zabrinutost se odnosi i na smanjenje dotoka šljunka i pijeska nizvodno, što bi moglo ubrzati produbljivanje riječnog korita, smanjiti površine šljunčanih sprudova i dovesti do isušivanja riječnih rukavaca. Posljedice bi mogle zahvatiti i udaljenija močvarna područja te poplavne šume uz Savu.

Slovenija: Hrvatska nema pravo veta

Slovensko Ministarstvo okoliša i prostora poručuje da se mogući prekogranični utjecaji projekta razmatraju u skladu s propisanim postupcima procjene utjecaja na okoliš i međunarodnim obvezama, osobito Konvencijom iz Espooa.

Taj postupak Hrvatskoj omogućuje da bude pravodobno obaviještena o projektu, sudjeluje u prekograničnim konzultacijama te iznese svoje primjedbe, stručne procjene i stajališta. U sklopu razgovora razmatraju se i mogući utjecaji na površinske i podzemne vode, vodene organizme te učinkovitost predviđenih zaštitnih mjera.

Slovensko ministarstvo navodi da je proučilo primjedbe hrvatske strane na temelju dostupne stručne dokumentacije i važećih propisa. O relevantnim pitanjima nadležna će se tijela očitovati u nastavku postupka i prilikom obrazlaganja odluka.

Pritom naglašavaju da sudjelovanje Hrvatske u prekograničnim konzultacijama ne znači da ima pravo veta na projekt. O izdavanju dozvola za zahvate na slovenskom teritoriju odlučuju slovenska tijela, koja su pritom dužna poštovati nacionalno, europsko i međunarodno pravo te uzeti u obzir rezultate prekograničnih konzultacija.

Slovenija je, kako navode, spremna nastaviti bilateralne razgovore s Hrvatskom kako bi se dodatno razjasnila stručna pitanja i približila stajališta dviju država.

Iz slovenskog ministarstva poručuju da će se mogući prekogranični utjecaji i dalje razmatrati stručno i transparentno, u skladu s propisanim postupcima i pravima svih uključenih strana.