U redu za veće plaće sad su i zaposleni u znanosti i visokom obrazovanju. S njima su i drugi zaposlenici javnih službi koji taže da se i njima poveća osnovica za izračun plaće kad već raste minimalac. Ministar rada i socijalne politike Matin Piletić pak najavljuje kako će im u ponedjeljak predstaviti ponudu i ponavlja da je njihov zahtjev nerealan. A što je s prosječnom plaćom - kako s njom preživjeti mjesec u priči Ivane Tomić.
U Lukinoj obitelji već su krenule pripreme za zimnicu bez obzira što, kaže, nema Bog zna kakve uštede ni od toga.
“Jedino zato što znate donekle što jedete. Zbog ničeg drugog, koliko ja znam. Iskreno rečeno, žena vodi te financije, ja baš nisam uključen u to, dam joj svoju karticu… Meni ne treba, ja odem u šetnju i vratim se. Ležim, čekam, čekam Markovo polje”, rekao je Luka.
A do preseljenja na groblje Markovo polje, od nečega se mora živjeti.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku prosječno hrvatsko kućanstvo je u 2019. godini na mjesečnoj razini trošilo 1035 eura, od toga je trećina otišla na hranu. Usporedbe radi, prosječna plaća u srpnju ove godine iznosila je 1141 euro.
“Koliko na mjesečnoj razini potrošite na hranu, je li to najveći dio budžeta?”
“Potrošim, recimo, 100 eura”, rekao je Josip dok je Luka odgovorio: “Pa, puno. 500-600 eura na hranu za nas dvoje, jedva spajamo kraj s krajem. Neću jesti svašta.”
Novi podaci o potrošnji još uvijek nisu objavljeni, ali znamo da su oni u prošloj godini porasli u odnosu na 2019. Tako da je posve jasno kako troškovi prosječne obitelji nadmašuju prosječnu plaću.
“Čak su i prosječne plaće postale izrazito nedovoljne za pristojnu kvalitetu života za zemlju naše razvijenosti i naših ambicija”, kazao je Dragan Bagić, sociolog s Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
Bagića i nekoliko ekonomista za istim je stolom okupio sindikat zaposlenih u znanosti i visokom obrazovanju. Raspravljali su o tome kakva je politika plaća u Hrvatskoj.
“Politika plaće mora biti uklopljena u jednu širu priču oko stambenog zbrinjavanja, oko mogućnosti da ne morate razmišljati da ćete na ljetovanje ići tako što ćete dići kredit od 12 mjeseci”, rekao je Velibor Mačkić s Ekonomskog instituta u Zagrebu.
“Vlada zapravo ide praktično racionalno. Ona targetira skupine koje su joj bitne u političkom kontekstu. To je jasno. Prvo krenete od privilegiranih mirovina pa tako redom sve vozite, sve skupine. Onda ovaj dio koji ostane, koji se tiče i vašeg sindikata je irelevantan u suštini s političkog aspekta. U smislu glasova, ali je društveno najvažniji”, kazao je Željko Lovrinčević, također s Ekonomskog instituta u Zagrebu.
Svjesni važnosti te uloge u društvu, sindikati javnih službi traže povećanje osnovice za najmanje 15 posto uz još neke pogodnosti. Novi krug razgovora je sljedeći tjedan.
“Sigurno da nećemo dozvoliti da nam se neke, za nas neadekvatne ponude daju i da to prihvatimo”, rekao je Stjepan Topolnjak iz Sindikata zdravstva i socijalne skrbi.
Ministar Marin Piletić unaprijed poručuje: “Mi smo vrlo jasno dali do znanja sindikatima da je povećanje osnovice od 15 posto nešto nerealno”.
A za oko otprilike 100 eura trebala bi u idućoj godini rasti minimalna plaća. Iznosit će oko 660 eura, nešto više od polovice one prosječne koja nije dovoljna niti za osnovne troškove prosječne obitelji.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
PROČITAJTE JOŠ
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!