Najviše će plaća rasti onima koji su najbliže političarima? "Ako možemo mi penzioneri živjet sa 600 eura, onda mogu i oni"

Prvim danom nove godine stupio je na snagu i novi Zakon o plaćama, no hoće li, koliko i kome plaće rasti tek trebamo doznati. Premijer ovu reformu naziva povijesnom, ali s druge strane stiže samo negodovanje. Radnicima nije dovoljno mijenjanje koeficijenata. Sindikati najavljuju akcije ako se ne isprave nepravde.

Prije 15-tak dana djelatnici u znanosti i visokom obrazovanju poručili su premijeru da njihovo strpljenje oko povećanja plaća pri kraju. Nakon što su vidjeli prijedlog povećanja koeficijenata – još su više u strahu da će u usporedbi s drugim djelatnicima u javnoj i državnoj službi – proći najlošije.

“Mi smo tek sada dobili nekakav ozbiljniji uvid u dio radnih mjesta… Dakle za znanstveno nastavna, nastavna i suradnička radna mjesta – i dalje ne znamo kako ta povećanja koeficijenata korespondiraju u drugim dijelovima javnih službi”, kaže nam Matija Kroflin, Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja.

Nezadovoljni su nepotpunim i nejednakim povećanjima koeficijenata za radna mjesta pa ne isključuju niti sindikalne akcije. Baš kao i u školama – u kojima su uvjereni da će baš oni ponovno izvući najdeblji kraj.

“Ono čemu se učitelj, običan učitelj može nadati temeljem tih novih koeficijenata, to je nešto više od 100 eura. I to je jako dobro da se to zna da se ljudi ne razočaraju jako. Da upravo tih svojih 100 eura uspoređuju s onima koji će dobiti 400, 500, 700, pa i 1.000 eura veću plaću. Kao nepopravljivi optimist ja vjerujem da ova priča bez ulice neće završiti”, rekao je Željko Stipić iz sindikata Preporod.

Kako će priča završiti pitaju se i liječnici, koji o većim plaćama i koeficijentima – još uvijek mogu samo sanjati. “Mi nismo ništa dobili na uvid. Tu Vam je odmah jasno kako Vlada razmišlja o zdravstvenom sektoru. Najmanje očekujemo 15 posto, ispod toga sigurno nećemo ništa prihvatiti”, kaže Mirela Marković iz KoHOM-a.

Sindikate ljuti i činjenica da će najbolje proći oni koji su političarima – najbliži. “Primjerice, da li je društveno opravdano i potrebno da plaća jednog glasnogovornika raste 13 i nešto posto i da ona u konačnici bude veća od plaće redovitog profesora ili znanstvenog savjetnika u sustavu znanosti i visokog obrazovanja”, kazao je Kroflin.

Najviše pozicionirani službenici u ministarstvima plaćama bi trebali prestići čak i ministre. je li to znak da će rasti i plaće dužnosnika, pitali smo minsitra financija koji je imao potrebu biti sarkastičan.

“Mislim da ministri trebaju imati još manje plaće i da trebaju supružnici ministara isto imati manje plaće i da ministri kad završe svoj mandat u ministarstvu da ne bi trebali nigdje raditi i da njihovi supružnici isto ne bi trebali nigdje raditi”, navodi ministar financija Marko Primorac.

Ne znam koliko su zaslužili, ali ja mislim da im je to dovoljno. Ako možemo mi penzioneri živjet sa 600 eura, onda mogu i oni.

Ako se gledaju neki europski standardi bi trebali 5-6 tisuća, ali oni su daleko od toga. Gledajući europske standarde oni su potplaćeni.

Zakon o plaćama premijer naziva povijesnom reformom koja bi trebala stupiti na snagu početkom ožujka, a ministar primorac uvjerava nas da tajming nema veze s izborima. “Za 240 tisuća zaposlenika u javnim i državnim službama doći će do povećanja plaća sa plaćom za ožujak, koja će biti isplaćena u travnju”, kaže Andrej Plenković.

“Nasuprot zapravo tezama koji misle da je ovo predizborni potez, ja kada bih sugerirao predsjedniku Vlade da tu reformu čini, ja mu nikada ne bih sugerirao da to čini u predizbornoj, niti u izbornoj godini. Ja bih mu to sugerirao recimo, na početku mandata”, kaže Primorac.

Je li ovo sladak predizborni bombon za birače, ili kao gorka pilula za vladu – saznat ćemo već 11. siječnja – tada bi se sindikati trebali susresti s ministrom Piletićem.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.