Profesor s Fakulteta političkih znanosti u zagrebu Berto Šalaj gostovao je u N1 Newsroomu gdje je govorio o izmjenama prekršajnog zakona i izbornog zakona.
Kad je riječ o izmjenama prekršajnog zakona koji propisuje drastične kazne za kršenje javnog reda i mira, profesor kaže: “Očito je da je na političkoj razini riječ o političkom kompromisu. To je tema koja je važna za srpsku zajednicu u RH, ali ne toliko važna da bi se oko toga lomila koalicija. Uvijek se sjetimo izjave Milorada Pupovca da takve poput Plenkovića treba plaćati suhim zlatom. Pupovac se zasigurno sjeća kako je izgledao HDZ pod Tomislavom Karamarkom. On se boji povratka takvog HDZ-a i spreman je podržati Plenkovića čak i pod cijenu da u ovom trenutku ne riješe sva otvorena pitanja, pa i ovo oko ustaškog pozdrava. S druge strane, Pupovcu je trebao neki potez kako bi mogli pokazati da im je to važno i da na tome rade. Meni je teško reći kako će suci to primijenjivati u praksi. Suci će imati jedan veliki prostor za interpretaciju”.
Iščekuju se i izmjene zakona o izbornim jedinicama. GONG je jučer rekao da ne bi bilo dobro da se taj zakon skroji isključivo unutar HDZ-a, a da se ne pokuša postići politički konsenzus. Šalaj kao član GONG-a kaže: “Mi raspravljamo o novom zakonu jer je Ustavni sud trpio 13 godina da političke elite ignoriraju naputak Ustavnog suda da treba ukloniti nejednakost biračkog prava. Ustavni sud je konačno ove godine odlučio suspendirati taj zakon. U tom trenutku se Hrvatskoj otvara prilika da dobijemo jednu transparentnu, stručnu i inkluzivnu raspravu o tome kakav nam izborni zakon treba. Međutim, na samom početku te rasprave pojavljuje se Plenković i kaže da će promjene zakona biti vrlo minimalne. Na kraju formira svoju stranačku HDZ radnu grupu s Vladimirom Šeksom, Karlom Resslerom, Ivanom Anušićem i Ivanom Malenicom koji tek nakon prigovora stručne javnosti i oporbenih stranaka počinje razmišljati o formiranju jedne stručne radne skupine u okviru ministarstva. Mi u GONG-u smatramo da je to potpuno pogrešna procedura i da je ona kontaminirala čitav proces. Tko će od nezavisnih stručnjaka ući u radnu grupu ministarstva ako ta grupa samo treba pokriti ono što se već odlučilo u stranačkoj radnoj grupi”.
Podsjeća da je 1999. godine, kad se zadnji put mijenjao izborni zakon, saborski odbor za Ustav formirao stručnu radnu grupu koja je izradila prijedlog pa je uslijedila javna rasprava. “Nakon toga težimo što širem konsenzusu. Tu inzistiramo na inkluzivnoj stručnoj raspravi”, zaključuje Šalaj.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!