Na nedavnim parlamentarnim izborima održanima 17. travnja, izlaznost birača bila je prilično visokih 62,3 posto. Ove nedjelje, mjesec i pol dana kasnije, izlaznost na europske izbore bila je rekordno niska - tek 21,3 posto.
Otkud tolika razlika od čak 40 posto u manje od dva mjeseca između izlaznosti na parlamentarne i europske izbore?
Analitičari su već u izbornoj noći nagađali o nizu razloga – zasićenju političkim temama i dvjema kampanjama u kratkom vremenskom razmaku, nezainteresiranošću birača za europske izbore i općenito europske teme, lijepim vremenom za vikend koji je mnoge odveo u prirodu ili na Jadran umjesto a birališta…
Hrvatska je imala najnižu izlaznost od svih 27 članica Europske unije. Jedino je još Litva s 28,35 posto imala izlaznost nižu od 30 posto. Izlaznost na razini cijele EU bila je 50,93 posto.
Izlaznost na EU izborima 2024.
Belgija 89,82
Luksemburg 82,29
Malta 73
Njemačka 64,78
Mađarska 59,26
Cipar 58,86
Danska 58,23
Austrija 54,1
Rumunjska 52,42
Francuska 51,50
Švedska 50.70
Irska 49,84
Španjolska 49,21
Italija 48,30
Nizozemska 46,20
Grčka 41,39
Slovenija 41,36
Poljska 40,65
Finska 40,40
Estonija 37,70
Portugal 36,60
Češka 36,45
Slovačka 34,38
Latvija 33,82
Bugarska 31,8
Litva 28,35
Hrvatska 21,34
Veleposlanik Belgije s pravom “docirao”
U programu N1 u izbornoj noći na nisku izlaznost birača u Hrvatskoj osvrnuo se i veleposlanik Kraljevine Belgije u Republici Hrvatskoj Willam De Baets.
“Zabrinjava da je izlaznost u zemljama poput Hrvatske tako malena. Znam da je vrijeme lijepo, da su mnogi na moru, da su neki već otišli na Europsko prvenstvo u nogometu, ali građanska dužnost je izaći na izbore”, rekao je belgijski veleposlanik.
On je pritom “docirao” s punim pravom jer njegova zemlja u nedjelju je imala najveću izlaznost – čak 89,82 posto. Međutim, Belgija je jedna od dvadesetak zemalja u svijetu i jedna od tri u Europskoj uniji u kojoj je izlazak na izbore obvezan.
Ustavni stručnjak: Problem nije pravne prirode
Povremeno se ideja o uvođenju obveznog glasovanja spominje i u Hrvatskoj. U ponedjeljak, dan nakon europskih izbora i katastroflano niskog odaziva birača u Hrvatskoj, spomenuo ju je i bivši ministar vanjskih poslova Miro Kovač. Gostujući na N1, Kovač je kazao da ga je šokirala i razočarala niska izlaznost.
“Krajnje je vrijeme da razmislimo svi skupa u Hrvatskoj o tome treba li uvesti obvezno glasovanje. Očito imamo problem. Treba sudjelovati u festivalu demokracije, da se malo patetično izrazim”, kazao je Kovač.
Ustavni stručnjak Mato Palić s Pravnog fakulteta u Osijeku u mogućem uvođenju obveznog glasovanja ne vidi ništa što bi s ustavnog gledišta bilo sporno.
“S ustavnog stajališta, to ne bi bilo ograničavanje prava jer postoji legitiman cilj – povećanje participacije građana u formiranju vlasti. S te strane to ne bi bilo sporno. No, postoji drugi problem koji nije pravne prirode. Vi možete ispoštivati obvezu da vas država ne bi kaznila, izaći na biralište i učiniti listić nevažećim – prekrižiti ga ili ne zaokružiti ikoga. I onda svejedno ne bi bio postignut cilj”, rekao nam je Palić, koji smatra da umjesto nametanja obveze glasovanja birače treba poticati na druge načine.
Neke zemlje odustale od obveznog glasovanja
Od primjera koji se nude Belgija je, kako rekosmo, prvi u nizu. Glasovanje je obvezno i u Luksemburgu te Grčkoj. Ima ga i Francuska, ali samo na izborima za gornji dom tamošnjeg parlamenta. Obvezno glasovanje 2016. uvela je i Bugarska, ali ubrzo potom odluku je srušio tamošnji Ustavni sud.
Kako piše portal International Idea, neke europske zemlje su ga imale uglavljene u svoje zakone, ali su vremenom odustale od toga. U Austriji su obvezno glasovaje imale tri savezne zemlje – Štajerska i Vorarlberg do 1992., a Tirol do 2004. godine. Cipar je 2017. odustao od obveznog glasovanja. U Italiji je propis bio na snazi od 1945. do 1993. godine, a u Nizozemskoj od 1917. do 1967. godine. Španjolska ga je ukinula davno, između dva svjetska rata. U svijetu obvezno glasovanje najstrože provode Australija, Argentina i Singapur.
Praktički, obvezu glasovanja unutar EU-a provode samo Belgija, Luksemburg i Grčka. Evo kako to tamo funkcionira:
Belgija
U Belgiji je glasovanje obvezno još od 1893. godine. Apstinent mora navesti legitiman razlog svoga neizlaska na biralište ako želi izbjeći sankcije. Novčana kazna je u iznosu od 40 do 80 eura, a višelratnim kršenjem riskira se kazna i do 200 eura. Osobe koje četiri puta u 15 godina odbiju glasovati, mogu biti kažnjene zabranom glasovanja. Osim toga, onima koji ne izlaze na izbore otežano je i zapošljavanje u javnom sektoru.
Luksemburg
U Luksemburgu je izlazak na izbore obvezan za sve osim za starije od 75 godina i one koji su na dan izbora izvan zemlje. Oni koji ne glasuju moraju nadležnom tijelu navesti valjani razlog svoje suzdržanosti. Nakon održanih izbora, javni tužitelj sastavlja popis birača koji su bez opravdanja ostali suzdržani. Prvo neopravdano suzdržavanje kažnjava se novčanom kaznom u rasponu od 100 do 250 eura, a sa svakim ponovljenim neizlaskom na izbore iznos kazne raste i može doseći čak 1000 eura. Međutim, u praksi to nije tako. Kako je prošle jeseni, nakon općih izbora u Luksemburgu pisao RTL, posljednji postupci državnog odvjetništva protiv neopravdanih apstinenata provedeni su još 1964. godine.
Grčka
U Grčkoj je obveza glasovanja uvedena 1926. godine, ali od nje su izuzete osobe starije od 70 godina, oni koji su u vrijeme izbora hospitalizirani ili se nalaze u inozemstvu. Za ostale teoretski postoji čak i kazna zatvora, ali takvi slučajevi u praksi nisu zabilježeni. Na snazi su bile i sankcije za neglasače poput zabrane izdavanja putovnice, vozačke ili radne dozvole, ali su ukinute 2000. godine. Nekoć su građani Grčke dolaskom na birališta morali predočiti tzv. biračku knjižicu u koju bi im se upisivalo pristupanje izborima, ali vremenom se i od toga odustalo. Sve u svemu, u Grčkoj je obvezno glasovanje propisano zakonom, ali je mrtvo slovo na papiru.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare