Čini se da kvaliteta sperme opada diljem svijeta, no o tome se ne raspravlja često kao uzroku neplodnosti. Sada, znanstvenici pokušavaju shvatiti što stoji iza ovog problema.
“Možemo vas riješiti, nikakav problem. Možemo vam pomoći”, rekao je liječnik Jennifer Hannington. Potom se okrenuo njenom suprugu Ciaranu i dodao: “Ali ne možemo puno učiniti za vas.”
Ovaj par iz engleskog Yorkshirea dvije je godine pokušavao dobiti bebu. Znali su da će im biti teško začeti jer Jennifer ima sindrom policističnih jajnika, koji može negativno utjecati na plodnost. Ono što nisu očekivali je da i Ciaran ima probleme s plodnošću. Testovi su otkrili probleme koji uključuju malu količinu spreme i slabu pokretljivost. Još gora vijest je bila da je te probleme teško liječiti – možda i nemoguće, prenosi BBC.
Ciaran Hannington se prisjeća svoje reakcije: “Šok. Tuga. Bio sam u potpunoj nevjerici. Mislio sam da su liječnici pogriješili.” Oduvijek je želio biti otac. “Osjećao sam se kao da sam razočarao svoju ženu.”
Njegovo mentalno zdravlje tijekom godina se pogoršalo. Počeo je sve više vremena provoditi sam, ležao je u krevetu i okrenuo se alkoholu. Počeo je dobivati napadaje panike.
“Ušao sam u krizu”, kaže. “Bilo je to mračno razdoblje.”
Muška neplodnost stoji iza gotovo polovice slučajeva nemogućnosti začeća, a pogađa oko 7 posto muške populacije. Ipak, o njoj se mnogo rjeđe raspravlja nego o ženskoj neplodnosti, dijelom i zbog društvenih i kulturnih tabua koji okružuju ovu temu. Kod većine muškaraca uzrok neplodnosti ostaje neobjašnjen, a socijalna stigma znači da često o tome ne progovaraju.
Istraživanja navode da bi problem mogao biti u porastu. Faktori poput zagađenja negativno utječu na mušku plodnost i konkretno kvalitetu sperme, što ima ogromne posljedice i za pojedince, ali i za čitave zajednice.
Skrivena kriza?
Globalna populacija dramatično je porasla u posljednjih stotinu godina. Prije tek 70 godina na zemlji je bilo samo 2,5 milijarde ljudi. Godine 2022., globalna populacija dosegla je osam milijardi. Ipak, stopa rasta populacije usporava, uglavnom zbog društvenih i gospodarskih faktora.
Stope nataliteta u čitavom svijetu na rekordno su niskim razinama. Gotovo 50 posto svjetske populacije živi u zemljama u kojima je stopa nataliteta ispod dvoje djece po ženi, što znači da se populacije bez migracije s vremenom smanjuju. Razlog za ovaj pad uključuje pozitivan razvoj kao što je veća financijska neovisnost žena i kontrola koju imaju nad svojim reproduktivnim zdravljem. S druge strane, u zemljama s niskim stopama plodnosti, mnogi parovi željeli bi imati više djece, no to ne čine zbog društvenih i gospodarskih razloga kao što je nedostatak potpore obiteljima.
Istovremeno, čini se da opada i druga vrsta plodnosti – tjelesne sposobnosti pojedinaca da stvore potomke. Konkretno, istraživanja navode da je u porastu čitav spektar reproduktivnih problema s kojima se nose muškarci. Oni uključuju sve manji broj sperme, niže razine testosterona, ali i povećanje stope erektilne disfunkcije i raka testisa.
“Spermiji su nevjerojatne stanice”, kaže ginekologinja Sarah Martins Da Silva. “Malene su, plivaju, mogu preživjeti izvan tijela. Nijedna druga stanica to ne može. Spermiji su nevjerojatno specijalizirani.”
I najmanje promjene mogu utjecati na ove visoko specijalizirane stanice i njihovu sposobnost za oplodnju jajne stanice. Ključni aspekti plodnosti njihova su sposobnost da se efikasno kreću, njihov oblik i veličina, kao i njihov broj. To su aspekti koje se testira kada muškarci idu na preglede za plodnost.
“Općenit, kada ima manje od 40 milijuna spermija u mililitru sperme, tada možemo govoriti o problemima s plodnošću”, kaže Hagai Levine, profesor epidemiologije na sveučilištu u Jeruzalemu.
Broj spermija, objašnjava Levine, usko je povezan sa izgledima za oplođivanje. Viši broj spermija ne znači nužno i veće izglede za začeće, no prag od 40 milijuna po mililitru granica je ispod koje ti izgledi ubrzano opadaju.
Prošle godine, Levine i njegovi suradnici objavili su analizu globalnih trendova u broju spremija, koja je pokazala da su brojke padale u prosjeku 1,2 posto svake godine u periodu između 1973. do 2018., od 104 do 49 milijuna po mililitru. Od godine 2000. nadalje stopa je porasla na preko 2,6 posto godišnje.
Levine kaže kako bi ovo ubrzanje moglo biti objašnjeno epigenetskim promjenama, odnosno promjenama u načinu na koji geni funkcioniraju izazvanima faktorima iz života i okoline. Druga analiza također daje naslutiti kako bi epigenetika mogla igrati ulogu u promjenama u spermi i muškoj neplodnosti.
“Postoje znakovi da bi ove promjene mogle biti generacijski kumulativne”, kaže Levine.
Ideja da bi epigenetske promjene mogle biti generacijski nasljedne nije bez kontroverzi, no mogla bi biti moguća.
“To je znak lošeg zdravlja u muškaraca, možda i čitavog ljudskog roda”, kaže Levine. “Riječ je o krizi javnog zdravlja, a ne znamo je li ona reverzibilna.”
Toksičan svijet
Rebecca Blanchard, istraživačica na sveučilištu u Nottinghamu u Velikoj Britaniji, istražuje posljedice kemikalija iz okoliša na muško reproduktivno zdravlje. Ona istraživanje temelji na psima, koji mogu dati rane signale za promjene u ljudskom zdravlju.
“Psi dijele okoliš s nama”, kaže ona. “Pas živi u istom kućanstvu, izložen je istim kemikalijama kao i mi. Ako proučavamo pse, možemo vidjeti što se događa s ljudima.”
Istraživala je kemikalije iz plastike, aparata za gašenje požara i uobičajenih kućanskih uređaja. Neke od tih kemikalija su zabranjene, no još uvijek se nalaze u okolišu ili starijim uređajima. Njene studije otkrile su da bi prisutnost tih kemikalija mogla ometati naše hormonalne sustave i negativno utjecati na plodnost i u pasa i u muškaraca.
“Otkrili smo smanjenje u pokretljivosti spermija i u ljudi i u pasa”, kaže Blanchard. “Došlo je i do povećanja fragmentacije DNK.”
Fragmentacija DNK spermija odnosi se na oštećenja ili lomove u genetskom materijalu spermija, što može imati posljedice dalekosežnije od tek sposobnosti za začeće: kako rastu razine fragmentacije, tako rastu i slučajevi ranog pobačaja.
I klimatske promjene mogu negativno utjecati na mušku plodnost. Nekoliko studija koje su proučavale životinje otkrilo je da su stanice spermija naročito ranjive na posljedice porasta temperatura. Toplinski valovi oštećuju spermije insekata, a slične posljedice primijećene su i kod ljudi. Studija iz prošle godine otkrila je da visoka temperatura negativno utječe na kvalitetu spreme.
Loša prehrana, stres i alkohol
Uz faktore iz okoline, i individualni problemi štete muškoj plodnosti. To su sjedilački način života, loša prehrana, stres, kao i konzumacija alkohola i droge.
U posljednjih nekoliko desetljeća ljudi sve kasnije odlučuju postati roditelji. Dok se žene često podsjeća na “otkucavanje biološkog sata”, vjerovalo se da muška plodnost nije vremenski ograničena. Sada se to uvjerenje mijenja. Kasnije dobivanje djece u muškaraca se povezuje s nižom kvalitetom sperme i smanjenom plodnošću.
Sve glasniji su pozivi na bolje shvaćanje muške neplodnosti, kao i za nove pristupe prevenciji, dijagnostici i liječenju.
Što pojedinci mogu učiniti?
Vježbanje i bolja prehrana dobar su početak, budući da se ti faktori povezuju s višom kvalitetom sperme. Blanchard preporuča organsku prehranu.
Hannington dodaje: “Nemojte patiti u tišini.”
Nakon pet godina liječenja i tri kruga umjetne oplodnje, on i njegova žena dobili su dvoje djece. Hannington ipak kaže da još uvijek osjeća bol zbog čitave situacije.
“Svaki dan sam zahvalan za svoju djecu, ali to nije nešto što možete zaboraviti”, kaže on. “To će uvijek biti dio mene.”
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!