Ekstremne vrućine nemaju teške posljedice samo na ljude, životinje i okoliš u cijelosti, već i na gospodarstvo, što potvrđuje situacija u Sjedinjenim Američkim Državama.
Naime, temperature se “vrte” oko 40 stupnjeva, a u tradicionalno vrućijim predjelima, kao Arizona, blizu su 50. Time se povećavaju troškovi za tvrtke svih veličina, a istovremeno im se smanjuju i prihodi jer u takvim ekstremnim uvjetima ljudi manje troše.
Dok pravi ekonomski učinak vremenskih neprilika tek treba u potpunosti dokazati, nedavne studije su pokazale da bi ekstremna vrućina mogla imati udar od 100 milijardi dolara godišnje na američki ekonomiju, samo zbog gubitka produktivnosti.
Osim ugostiteljstva i trgovina, koje pate zbog manjka potrošača, problematično je i onima čiji se posao odvija “vani”. Radnici po takvim temperaturama ne mogu raditi, što smanjuje produktivnost. Sukladno, Moody’s Analytics procjenjuje da ako se ništa ne promijeni po pitanju ovakvih eksremnih toplinskih udara, svjetski BDP bi se mogao smanjiti do 17,6 posto do 2100.
Gubici su najveći u sektorima kao što su poljoprivreda i građevinarstvo, ali niti jedna industrija ili posao nisu imuni. Čak i ako zaposlenik radi u klimatiziranom okruženju, to ne mora nužno značiti da mu je priušten isti luksuz kod kuće. Također, poremećaji spavanja tijekom vrućina mogu dovesti do iscrpljenosti i samim time slabije produktivnosti idući dan.
Stručnjaci navode da je problematično i to što temperature tako brzo rastu da se ljudi ne stignu priviknuti. Ni fizički, a ni u poslovnom smislu jer samopoimanje rizika ne drži korak sa situacijom.
Sve to morat će se promijeniti jer stigle su promjene, koje traže promjene navika. Ne samo kod svakog pojedinca, nego i kod odgovornih za uvođenje regulativa kojima bi se jasno odredilo kako, koliko i kada raditi kad temperature dosežu potencijano smrtonosne visine…
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare