Rafinirano bijelo brašno zapravo je glavni sastojak mnogih namirnica koje bez sumnje konzumirate, poput kruha, palačinki, vafli, keksa, krekera, tjestenine, pekarskih proizvoda i kolača. No, to ne znači da je zdravo i da ima pozitivan učinak na zdravlje.

Zbog procesa rafiniranja ovaj tip brašna više ne sadrži hranjive tvari kao neobrađeno brašno, ali ni zdrave bakterije. Takvo brašno ima manje bjelančevina, vlakana i vitamina.

Premda je bijelo brašno nezaobilazan dio svake kuhinje, stručnjacima će ono biti na zadnjem mjestu. Među ostalim brzo povisuje šećer u krvi pa odgovor gušterače najčešće nije adekvatan. Zbog toga tijelo razvija otpornost na inzulin i rizik od dijabetesa tipa 2. No, mogući su i drugi zdravstveni problemi, a ovo su neki od njih…

Veći rizik od dijabetesa tipa 2

Kad se tijekom života razvije otpornost na hormon inzulina, može se razviti kronična bolest dijabetes tipa 2. Premda u tome ulogu imaju i genetika, rasa kao i dob, ovom tipu dijabetesa najviše doprinosi životni stil pa se i učinak može kontrolirati kroz prehranu i vježbu.

Veći rizik od pretilosti

Pretilost je također znak povišene razine šećera u krvi i slabe osjetljivosti na inzulin, a vrlo često je posljedica prečeste konzumacije bijelog rafiniranog brašna. Druge vrste brašna imaju puno više vlakana koji usporavaju probavu i tako ostavljaju duži osjećaj sitosti.

Problemi s probavom

Kod česte konzumacije bijelog javlja mogu se javiti probavni problemi, i to oni vezani uz zatvor. Posljedice mogu biti vrlo bolne, upozoravaju stručnjaci. Problem je najčešće u prehrani siromašnoj vlaknima koja su nužna za zdrav probavni sustav.

Sveukupno lošija prehrana

Konzumacija bijelog kruha, kolača, tjestenine i riže ne samo da povisuje razine šećera u krvi, već i zamjenjuje zdravu hranu. Naime, ako se zasitite ovim namirnicama, nećete imati mjesta za zdrave – voće i povrće.

Kronične upale

Blage kronične upale odnose se na stanje organizma čiji je imunološki sustav pod stalnim stresom i neprestano izlučuje kemikalije koje s vremenom mogu oštetiti stanice. To može dovesti opet do debljanja, problema s kožom, problema s probavom, dijabetesa, karcinoma, depresije i srčanih bolesti.

Veći rizik od kardiovaskularnih bolesti

Kardiovaskularne bolesti, srčani udar i zatajenje srca – sve ove bolesti povezane su s metaboličkim poremećajima i upalama, visokom razinom šećera u krvi, dijabetesom i pretilošću. Prema istraživanju iz 2017. ljudi koji su jeli najviše vlakana, imali su najmanji rizik od srčanih bolesti.

Dokazi su jasni: Prehrana bogata vlaknima ima itekako pozitivne učinke na naš organizam, piše EatThis.