Srbija želi imati dobre i korektne odnose sa svima u okruženju, a postupci i izjave iz Hrvatske nisu izraz poštivanja prema Srbiji već pokušaj da je ponizi, poručio je u petak srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić.

Reagirajući u povodu izjava hrvatskog šefa diplomacije da će Hrvatska povećati broj svojih pripadnika u sastavu KFOR-a jer je to službenom Zagrebu važno zbog očuvanja mira u regiji i polemike pokrenute izjavom srbijanskog ministra unutarnjih poslova Aleksandra Vulina, Vučić je ustvrdio kako je Hrvatska mogla odbiti KFOR te da je takva odluka donesena da bi se “dodatno ponizilo Srbiju”.

Hrvatsko Ministarstvo vanjskih i europskih poslova je ranije danas oštre izjave Beograda o povećanom angažmanu vojnika RH na Kosovu nazvalo “histeričnim spekulacijama” kako bi se skrenula pozornost s odluke grada Subotice o uvođenju bunjevačkog govora kao službenog jezika, za koji drži da je pokušaj razbijanja hrvatskog nacionalnog korpusa u Srbiji.

Nove prijepore između Beograda i Zagreba potaknuo je u četvrtak srbijanski ministar unutarnjih poslova Aleksandar Vulin oštrom reakcijom na izjavu hrvatskog šefa diplomacije u Prištini da će Hrvatska povećati broj svojih pripadnika u sastavu KFOR-a. Vulin je Hrvatsku i Kosovo nazvao “braćom po oružju” i dodao kako bi Gordan Grlić Radman volio da može rasporediti “okupacijske snage na prostoru Srbije”, ali da će mu za to trebati “mnogo više od onog što s (premijernom Kosova Albinom) Kurtijem može smisliti”.

U današnjem priopćenju MVEP je istaknuo da je ministar Gordan Grlić Radman u sklopu službenog posjeta Kosovu posjetio 34. hrvatski kontingent u misiji KFOR-a, odbacivši Vulinove izjave kao “histerične spekulacije Srbije” koje su “usmjerene protiv Hrvatske” i “aludiraju na drugačije vojne i slične aktivnosti”, što MVEP smatra “krajnje smiješnima i apsurdnima”.

Srbijanski predsjednik upitao je danas “zašto je nekome potrebno da se hvali i da sudjeluje”, aludirajući na angažman Hrvatske u međunarodnim snagama na Kosovu.

“Mogli su odbiti KFOR, ali su s namjerom donijeli takvu odluku kako bi dodatno unizili Srbiju. Primili smo poruku i razumjeli”, rekao je Vučić novinarima tijekom posjeta Obrenovcu.

On je Srbima na Kosovu poručio “da se ne brinu” i najavio kako će za koji dan u Bruxellesu razgovarati s glavnim tajnikom NATO-a Jensom Stoltenbergom, istaknuvši opredjeljenje Srbije da izbjegne sukobe i sačuva mir. Vučić je kazao da svima “koji misle da će biti novih Oluja, novih pogroma i protjerivanja življa” poručuje i jamči da se “to neće dogoditi”.

Zrinjevac je, reagirajući na prethodne oštre Vulinove poruke u povodu izjava Grlić Radmana na Kosovu, ocijenio kako se time pokušava skrenuti pozornost s jedne ozbiljnije teme – usvajanja odluke o izmjeni Statuta grada Subotice i uvođenju četvrtog, tzv. bunjevačkog jezika, u službenu uporabu.

U priopćenju MVEP-a istaknuto je kako “cijela inicijativa s tzv. bunjevačkim jezikom ima političku pozadinu”, čiji je cilj “razbijanje hrvatskog nacionalnog korpusa u Republici Srbiji, što je nastavak politike koja je već dugo na djelu”.

MVEP je podsjetio kako se usporedbom pravnog statusa srpske manjine u Hrvatskoj i hrvatske manjine u Srbiji vidi kako Hrvatska “u potpunosti jamči sva prava srpskoj manjini prema najvišim europskim standardima, od tri zajamčena mjesta u Saboru i na svim lokalnim razinama vlasti prema udjelu u stanovništvu do proračunskog financiranja svih najvažnijih institucija srpske manjine”. Nasuprot tome, ističe se, unatoč potpisanom bilateralnom sporazumu Hrvatske i Srbije, Hrvati u Srbiji još uvijek čekaju ispunjenje najvažnijih točaka i dogovorenog reciprociteta previđenog sporazumom.

Također se podsjeća kako su “Hrvatska i njezini građani bili su žrtve brutalne velikosrpske agresije koja je uzrokovala brojne žrtve te neprocjenjivu materijalnu i nematerijalnu štetu”, te da RH još uvijek traži 1869 nestalih osoba i sanira štetu uzrokovanu tom agresijom. MVEP ističe da do okretanja nove stranice u odnosima ne može doći bez rješavanja najvažnijih otvorenih pitanja: pitanja nestalih osoba, odštete nelegalno i nepravedno zatočenim hrvatskim građanima u logorima na teritoriju Srbije i obilježavanja mjesta njihovih stradanja, ukidanje neutemeljene regionalne univerzalne jurisdikcije, stvarne i ubrzane sukcesije imovine bivše zajedničke države, ali i suočavanja Srbije s navedenim povijesnim činjenicama.

U priopćenju je istaknuta i “posebna zabrinutost zbog nedavnih izjava o potrebi mijenjanja državnih granica i poziva na ujedinjenje svih Srba u jednu državu, koje su prošli bez reakcije vlasti Republike Srbije” i obveza Hrvatske da međunarodnoj javnosti i partnerima ukaže “na ponovnu pojavu takvih političkih razmišljanja i težnji”.