VIDEO / Živjela je među ekstremistima pod lažnim identitetom: Ono što je otkrila zabrinjava

Na to upozorava Julia Ebner, istraživačica sa Sveučilišta u Oxfordu, koja je godinama pod lažnim identitetima proučavala neonacističke, džihadističke i druge ekstremističke skupine.

U svojem TED govoru opisala je kako je velik dio svojih dvadesetih provela infiltrirana u radikalne internetske zajednice, pokušavajući razumjeti zašto ljudi prihvaćaju ekstremističke ideje i kako počinju opravdavati nasilje.

Kako ekstremisti iskorištavaju ljudske slabosti?

Ebner je otkrila da pripadnici različitih ekstremističkih pokreta često imaju slične psihološke obrasce. Mnogi osjećaju nezadovoljstvo, prolaze kroz krizu identiteta ili traže zajednicu kojoj će pripadati. Istodobno su uvjereni da im neka druga društvena skupina predstavlja prijetnju.

Ekstremističke organizacije takve osjećaje iskorištavaju za pridobivanje novih članova. Društvene mreže omogućuju im da pronađu ranjive pojedince i ponude im poruke prilagođene njihovim strahovima.

Već 2016. Ebner je pratila pripadnike ISIS-a koji su koristili šifrirane aplikacije i automatizirane račune za širenje propagande. Godinu poslije infiltrirala se među europske bijele nacionaliste koji su provokativne javne akcije pretvarali u viralne internetske kampanje.

Umjetna inteligencija dodatno pogoršava problem

Razvoj umjetne inteligencije omogućio je ekstremističkim skupinama bržu i jeftiniju proizvodnju propagande, uključujući lažne fotografije, videosnimke i internetske stranice.

Ebner upozorava da su neonacističke i džihadističke skupine već 2022. eksperimentirale s umjetnom inteligencijom, a godinu poslije pojavile su se i operacije povezane s Rusijom koje su koristile deepfake sadržaje i lažne informativne portale.

Kao primjer opasnosti navodi nerede u britanskom Southportu 2024. godine, kada su se dezinformacije iz manjih ekstremističkih internetskih zajednica brzo proširile među širom javnošću.

Problem je i u algoritmima društvenih mreža, koji često daju prednost sadržajima što izazivaju snažne emocije, poput straha, bijesa i šoka. Upravo takve reakcije ekstremisti nastoje potaknuti.

Može li umjetna inteligencija biti dio rješenja?

Ebner smatra da tehnologija ne mora nužno produbljivati društvene podjele. Algoritmi bi se mogli oblikovati tako da korisnicima prikazuju različite perspektive i potiču razumijevanje među ljudima suprotstavljenih stavova.

Sa suradnicima istražuje i mogućnost korištenja umjetne inteligencije za prepoznavanje poruka koje potiču mržnju i opravdavaju nasilje, uz obvezan ljudski nadzor.

Njezina je poruka da se ista tehnologija koja danas olakšava manipulaciju može iskoristiti za sprječavanje radikalizacije i smanjivanje neprijateljstva u društvu.