Panika zbog kuge u Rusiji: Što znamo i koliki je rizik za Europu?

Zaposlenica instituta u Irkutsku umrla je nakon što se u laboratoriju razbila epruveta, izvijestili su regionalni mediji pozivajući se na neimenovane izvore bliske sigurnosnim službama te regije.

Ruske vlasti priopćile su da nisu pronašle dokaze da je njezinu bolest uzrokovao neki od patogena s kojima je radila, prenosi Euronews.

Međutim, slučaj je izazvao zabrinutost u Rusiji nakon nepotvrđenih medijskih izvještaja prema kojima je možda umrla od plućne kuge, rjeđeg, ali teškog oblika kuge koji se može prenositi s čovjeka na čovjeka.

Mala vjerojatnost za širenje

Ruski mediji izvijestili su da je oko 200 ljudi koji su bili u kontaktu s preminulom zaposlenicom pod strogim zdravstvenim nadzorom te da je nekoliko bolnica u regiji zatvoreno i stavljeno u karantenu.

"Budući da se zaraza dogodila u laboratoriju, koji je vjerojatno dobro dezinficiran, a ljudi su brzo stavljeni u karantenu, vrlo je malo vjerojatno da će se dalje širiti. Dakle, iako je bolest zarazna, malo je vjerojatno da će imati priliku širiti se", rekla je za Science Media Centre Alice Hughes, profesorica znanosti o očuvanju prirode sa Sveučilišta u Melbourneu.

Unatoč tome, javnozdravstvene institucije pomno prate razvoj situacije.

Europski centar za sprečavanje i kontrolu bolesti (ECDC) priopćio je Euronewsu da "pomno prati situaciju" te da je u kontaktu sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom.

"Upoznati smo sa slučajem upale pluća nepoznatog podrijetla u istočnoj Rusiji za koji se sumnja da je riječ o kugi. Ta sumnja još nije potvrđena", rekao je glasnogovornik ECDC-a u pisanoj izjavi.

Dodao je da, na temelju trenutačno dostupnih ograničenih informacija, nema izvještaja o sekundarnim slučajevima niti o kontinuiranom prijenosu s čovjeka na čovjeka. Napomenuo je i da je promet putnika između Irkutska i država Europske unije i Europskog gospodarskog prostora malen, "osobito trenutačno zbog ruskog rata protiv Ukrajine".

Kuga u Europi nije zabilježena više od 50 godina, no slučajevi zaraze među ljudima i dalje se bilježe u Africi, posebno u Demokratskoj Republici Kongo i na Madagaskaru.

Što stručnjaci kažu o riziku?

Iako je o slučaju u Rusiji zasad dostupno vrlo malo informacija, stručnjaci ističu da sporadični slučajevi plućne kuge nisu rijetkost.

"Kuga nije povijesna bolest", rekla je Zania Stamataki, izvanredna profesorica virusne imunologije na Sveučilištu u Birminghamu, za Science Media Centre.

"I dalje je endemski prisutna među populacijama glodavaca diljem Afrike, Azije i Amerika, a slučajevi zaraze među ljudima pojavljuju se svake godine, uključujući epidemije plućnog oblika bolesti."

Prema Brendanu Wrenu, profesoru mikrobne patogeneze na London School of Hygiene & Tropical Medicine, "ne bi trebalo biti previše razloga za zabrinutost jer je prijenos bakterije Yersinia pestis među ljudima općenito slab".

Što je plućna kuga?

Plućna kuga nastaje kada kuga, zarazna bolest koju uzrokuje bakterija, zahvati pluća.

Riječ je o najtežem obliku kuge i jedinom obliku bolesti koji se može prenositi s čovjeka na čovjeka. Ako se ne liječi, smrtnost iznosi između 30 i 100 posto.

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO), plućna kuga posebno je zarazna i može izazvati teške epidemije prijenosom respiratornim česticama s čovjeka na čovjeka. Međutim, izgledi za oporavak visoki su ako se bolest pravodobno otkrije i liječi.

Razdoblje inkubacije može trajati samo 24 sata, a zaražena osoba može prenijeti bolest drugim ljudima respiratornim česticama.

Koji su simptomi?

Plućna kuga može se razviti kada se bakterija proširi na pluća osobe s neliječenom bubonskom ili septikemijskom kugom. Do zaraze može doći i kada osoba udahne zarazne kapljice koje kašljanjem izbacuje zaraženi čovjek ili životinja.

Simptomi se obično pojavljuju između jednog i tri dana nakon zaraze. Uključuju ozbiljne probleme s disanjem, poput nedostatka zraka i kašlja, često uz krvavi ili vodenasti iskašljaj.

Kako se liječi?

Ako se ne liječi, plućna kuga može vrlo brzo završiti smrću. Rana dijagnoza i početak liječenja ključni su za preživljavanje i smanjenje rizika od komplikacija. Uobičajeni antibiotici koji se koriste protiv enterobakterija mogu učinkovito izliječiti bolest ako se primijene dovoljno rano.

"Kuga je ozbiljna zarazna bolest. Međutim, može se dijagnosticirati i liječiti antibioticima koji su lako dostupni u Europi", naveo je glasnogovornik ECDC-a.

U slučaju plućne kuge pacijente treba izolirati, a njihove kontakte identificirati i liječiti, navodi ECDC.

Postoji li cjepivo?

WHO ne preporučuje cijepljenje protiv kuge osim za skupine izložene visokom riziku, poput laboratorijskog osoblja koje je stalno izloženo mogućnosti zaraze i zdravstvenih radnika.

Budući da je kuga među ljudima rijetka u većem dijelu svijeta, javnozdravstvene institucije ne smatraju potrebnim cijepiti ljude osim onih koji su izloženi posebno visokom riziku od zaraze.