Generalni tajnik Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), kluba 37 industrijski razvijenijih zemalja, susreo se u četvrtak u Madridu sa španjolskim premijerom Pedrom Sánchezom koji je podržao pristupanje Hrvatske toj organizaciji.

Ángel Gurría i Sánchez razgovarali su o članstvu Hrvatske, Rumunjske, Bugarske, Argentine, Brazila i Perua te o drugim temama poput pandemije koronavirusa i plana gospodarskog oporavka Španjolske.

“Kandidature ovih zemalja u članstvu OECD-a imaju podršku Španjolske”, rekao je Sánchez na konferenciji za medije. Španjolska je prošle godine predsjedala ministarskim sastankom zemalja OECD-a, organizacije osnovane prije 60 godina.

Hrvatsku želju za članstvom su 2017. godine blokirale Slovenija i Mađarska, Ljubljana jer je Hrvatska odbila prihvatiti kompromitiranu arbitražnu odluku o granici a Budimpešta zbog sudskog progona čelnika naftne kompanije MOL Zsolta Hernadija optuženog u Hrvatskoj za korupciju.

“Mi smo unutar OECD-a rekli da zemlje koje ispunjavaju uvjete moraju ući u organizaciju. Da od toga ne smijemo raditi političko pitanje, nego da to mora ostati tehničko pitanje”, rekla je španjolska ministrica vanjskih poslova Arancha Gónzalez Laya za Hinu.

“Kada Hrvatska ispuni svih 8 kriterija treba ući. Pregovori su tu jasni, kada zemlja ispuni kriterije treba postati članica OECD-a”, dodala je u sjedištu španjolskog ministarstva vanjskih poslova u Madridu.

U OECD-u su 22 od 27 članica Europske unije, sve osim Hrvatske, Rumunjske, Bugarske, Cipra i Malte.

Gónzalez Laya se u utorak u Madridu susrela s hrvatskim ministrom vanjskih poslova Gordanom Grlićem Radmanom a u petak će razgovarati s Meksikancem Ángelom Gurríom, glavnim tajnikom OECD-a na odlasku.

Gurría napušta mjesto nakon 15 godina, a od idućeg mjeseca će glavni tajnik biti Australac Mathias Cormann, prvi čelnik te organizacije iz azijsko-pacifičke regije.

Hrvatski premijer Andrej Plenković je u prosincu 2020. godine rekao kako je “Hrvatska spremna započeti pregovore za primanje u članstvo”. “Naši stručnjaci sudjeluju u radu mnogih radnih tijela OECD-a, usvajajući njegove najbolje prakse”, izjavio je tada Plenković.

OECD sa sjedištem u Parizu je međuvladina organizacija, odnosno forum, na kojem 37 zemalja koje se zalažu za tržišno gospodarstvo i demokraciju raspravljaju na ministarskim sastancima o gospodarskim, društvenim i upravljačkim pitanjima u svijetu. Nasljednica je Organizacije za ekonomsku suradnju (OECC) nastale 1948. u sklopu Marshallova plana s ciljem rekonstrukcije europskog gospodarstva razorenog u Drugom svjetskom ratu. OECD objavljuje ekonomska istraživanja i studije.

Europska komisija, izvršno tijelo EU-a, podržava ulazak svih 27 članica u OECD jer članstvom u toj organizaciji dodatno potvrđuju upravljanje javnim financijama u skladu s ekonomskom politikom na kakvoj inzistira Europske komisija.