Vedrana Baričević iz Centra za istraživanje etničnosti, državljanstva i migracija (CEDIM) u tekstu koji je napisala za N1 demantira navode premijera Tihomira Oreškovića i drugih europskih dužnosnika koji tvrde da zatvaranje Balkanske rute ide na štetu biznisa krijumčarenja ljudi.
Dosad se pokazalo da restrikcije na legalne migracije redovito dovode do proporcionalnog rasta ilegalnih migracija – a one se prije svega ostvaruju uz pomoć krijumčara, stoga je potpuno racionalno očekivati da će zatvaranje balkanske rute imati upravo takav ishod. Jedini, ali doista jedini način da se države na ruti i EU obračunaju s krijumčarenjem ljudi jest da otvore rute za legalne migracije. Utoliko krijumčarenje kao biznis prema EU cvate upravo zbog mjera prevencije migracija koje provodi Unija. Balkanska ruta koja je postojala posljednjih pola godine bila je rijedak izuzetak od tog pravila.
VEZANE VIJESTI
Onemogućavanje izbjeglica i drugih osoba u legalnom načinu dolaska do Europe, može se tumačiti pogodnim za zemlje EU s obzirom na način kako one definiraju nacionalne interese, ali se nikako ne može tumačiti kao pogodovanje migrantima, izbjeglicama i njihovoj sigurnosti. Ljude koji se ne bore samo za golu egzistenciju, nego i dostojanstven život, kakav je nemoguće ostvariti u sustavima koji izbjeglicama i migrantima ne daju temeljna prava (Grčka, Turska, primjerice) ne može se zaustaviti u njihovom pokušaju da dođu do zemalja za koje očekuju da će im to eventualno ponuditi. Izbjeglice i drugi migranti svakako su već pokazali da su spremni riskirati vlastite živote po cijenu bijega iz rata ili dehumanizirajućih uvjeta kakvi postoje u Grčkoj i Turskoj, pa ih tako ova ponovna uspostava kontrola u tome neće spriječiti, već im samo otežati put, učiniti ga skupljim i po život mnogo opasnijim.
Za same zemlje članice EU, ovo predstavlja sve opasnosti koje donose iregularne migracije, odnosno krijumčarenje. Mora se naglasiti da je traženje azila moguće tek na državnoj granici ili unutar državnog prostora, što znači da ako se izbjeglicama put prepriječi na granici Turske i Grčke ili Grčke i Makedonije, oni u drugim članicama Unije ne mogu tražiti zaštitu.
Ukoliko se u Slavonskom Brodu nalaze izbjeglice, a za pretpostaviti je da se radi o izbjeglicama jer je u posljednje vrijeme samo njima i bio omogućen ulaz, njihovo premještanje iz Slavonskog Broda u Grčku neprihvatljiv je iz perspektive izbjegličkih prava, što je upravo i razlog zbog čega se povratak u Grčku na razini EU i zabranjivao.
Nije nam jasno zbog čega je Hrvatskoj u interesu nemati niti jednog migranta na ruti ili uopće. Što se tiče rute, Hrvatska je bila samo tranzitna zemlje za izbjeglice, dakle djelovala je humano, a svu odgovornost preuzimale su druge članice EU. Stoga je teško razumjeti zašto bi tranzit Hrvatskoj štetio na bilo koji način. Što se tiče prihvaćanja izbjeglica i migranata u Hrvatsku, teško je unaprijed definirati što je interesu naše zemlje ako se uzme u obzir da studije pokazuju da Hrvatskoj nedostaje i mlade populacije i radne snage po određenim sektorima, te će je morati uvoziti. Brojna istraživanja dokaz su da se izbjeglice i migranti često pokazuju kao vrlo zahvalna populacija, budući da su posebno motivirani da se u novom sustavu dokažu. Što se izbjeglica tiče, protivno je međunarodnim ljudskim pravima i izbjegličkim pravima tretirati ih kao pitanje troška ili koristi.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.
