Oglas

NEKADAŠNJI PREDSJEDNICI

"EU je u polaganoj agoniji": Bivši čelnici regije upozoravaju na krizu

author
Hina
19. stu. 2026. 12:33
bivši predsjednici
Boris Scitar, Zvonimir Barisin, Nel Pavletic/PIXSELL

Europska unija suočena s dramatičnim izazovima današnjice može opstati samo bude li jačala svoje strukture i istodobno odlučno nastavila proces proširenja, poruka je koju su u četvrtak iz Sarajeva poslali bivši predsjednici Hrvatske Ivo Josipović, Srbije Boris Tadić i Slovenije Borut Pahor.

Oglas

Josipovića, Tadića, Pahora te bivšeg predsjednika Crne Gore Filipa Vujanovića u glavnom gradu BiH okupio je forum posvećen geopolitici i oblikovanju novog svjetskog poretka, a svi bivši čelnici država regije suglasni su kako svijet prolazi kroz krizu u kojoj su za regiju najvažniji odgovori što ih može dati Europska unija.

Josipović je kazao kako ga globalni potresi nisu razuvjerili u važnost europskih integracija. "Ja sam ne samo optimist nego i utopist", kazao je Josipović koji vjeruje da su "sjedinjene države Europe" jedina perspektivna budućnost kontinenta.

Josipović o "antieuropejstvu i sebičnosti vladajućih elita"

Izostanak potpore tom konceptu vidi u nedostatku vizije, ali i prevladavanju mentaliteta u kojemu se oni koji sada imaju veći utjecaj i značaj u Uniji toga ne žele odreći. "Europska unija najbolje je što se Europi dogodilo", kazao je Josipović ističući kako je to prije svega mirovni projekt koji se gradio kroz ekonomiju.

Europa danas nije velesila, konstatira bivši hrvatski predsjednik, samo stoga što europska tijela za to nemaju kapacitet, a nemaju ga jer im ga države članice ne daju.

"To je rezultat antieuropejstva i sebičnosti vladajućih elita... na tome se hrani antieuropski pokret kojemu doprinose nacionalizmi i populizam koji je rak-rana zapadne demokracije", kazao je Josipović.

Za Europu je kazao da mora prestati biti polukolonija SAD-a, mora biti sposobna biti velesilom, ali ne kako bi se ponašala poput Amerike i Rusije, nego kako bi bila faktor ravnoteže.

"Zapadni Balkan mora provesti reforme želi li ući u EU"

Zapadni Balkan pak morao bi biti dio takve Unije, kao i države poput Turske i nekih manjih država sve do Kavkaza. No problem je to što u tim državama ima previše ljudi koji naprosto ne žele ništa na tome raditi i vjeruju da će svoje ciljeve postići, kako kaže Josipović, "ulijevajući vodu u vino".

Jedini put naprijed vidi u tome da se u zemljama zapadnog Balkana dođe do kompromisa i napokon provedu reforme jer će jedino tako te zemlje dati jasan odgovor na pitanje žele li uopće ući u Uniju.

Takav je slučaj, kako je podsjetio, bio u Hrvatskoj i zato je ona i uspjela postati članicom Unije. Unatoč pojavama koje Josipović opisuje kao regresiju koja je nakon toga nastupila kroz jačanje korupcije i "beskorisnog nacionalizma", Hrvatska je od članstva u EU postala bolje društvo.

"Kada gledamo Hrvatsku danas i 2000. moram reći da smo od toga silno profitirali", kazao je Josipović.

Tadić: Srbija nema ništa bolje od članstva u EU

Bivši predsjednik Srbije Tadić je neka vrsta poluoptimista zbog stanja u kojemu se svijet danas nalazi, ali svjetlo vidi u promjenama poput onih u Srbiji kakve su se dogodile na posljednjim izborima i pada režima Aleksandra Vučića.

"Ono što je Studentska lista napravila u Srbiji je spektakl", kazao je Tadić ističući kako je riječ o potpuno novom konceptu vođenja politike koji je potvrdio potencijal promjena čak i u "razorenim društvima" kakva je bila Srbija pod vladavinom Vučića.

"Moj stav je da Srbija treba postati članicom EU-a jer Srbija nema ništa bolje", kazao je Tadić koji priznaje kako je danas ipak manji eurooptimist nego ranije zbog svih slabosti koje je Unija pokazala.

Vjeruje kako je EU ta koja gubi utrku u konkurentnosti i to zbog rata u Ukrajini, a pritom je zakočila proces proširenja. Njegova je teza kako današnja EU nije u stanju biti velika koliko je to bila ideja na kojoj je nastala. EU, tvrdi bivši predsjednik Srbije, ne može opstati bez prihvaćanja nužnosti širenja kojega Tadić definira kao "široko horizontalno".

"U EU ne razumiju da Turska mora biti članica (Unije)", kazao je Tadić koji vjeruje da je cijela regija zapravo zakasnila s procesom priključenja, a Crna Gora će u nju definitivno ući prekasno.

Tadić upozorava na neizvjesnu budućnost NATO-a i nepravedan mir za Ukrajinu

Neizvjesnim smatra i budućnost NATO-a jer nije jasno što bi Alijansa ubuduće uopće trebala braniti kad se geopolitičke silnice dramatično mijenjaju.

NATO bi tako mogao postati savez za obranu sjevernih mora, a ne transatlantska poveznica, kaže Tadić.

Vjeruje i da će Ukrajina biti ta koja će platiti najveću cijenu geopolitičkih promjena koje su u tijeku jer će, kako je uvjeren, na kraju dobiti krajnje nepravedni mirovni sporazum kojim će joj vjerojatno biti trajno oduzet dio teritorija pa bi jugoistok Europe iz toga trebao izvući neke zaključke.

"Ako se mi ovdje ne dogovorimo, nitko nas neće spasiti. Uvijek ćemo biti kolonija", smatra Tadić dodajući kako svijet u kojemu smo živjeli nestaje, a mi ne znamo ni kakvom svijetu moramo namijeniti nova pravila.

Pahor: EU je u stanju polagane agonije

Bivši predsjednik Slovenije Borut Pahor, slično kao i Josipović, misli kako je EU i dalje najbolja ideja koja se mogla dogoditi europskom kontinentu, a sebe definira kao snažnog zagovornika "sjedinjenih država Europe", odnosno znatno učinkovitije strukture nego što je EU sada ima.

Vjeruje kako je pad utjecaja EU-a uslijedio kada je prije dvadesetak godina propala zamisao o usvajanju europskog ustava i zapravo se nalazi u stanju "polagane agonije" uslijed "nevjerojatno kompliciranog" sustava odlučivanja.

"I dalje sam optimist u pogledu europske ideje jer ne vidim alternativu vrijednostima za koje se zalažemo... no ona je danas sigurno u velikim poteškoćama", kaže Pahor.

Pozitivnim vidi to što EU prepoznaje sigurnosne rizike i sada ulaže puno više u obranu, a opasnost prepoznaje u jačanju koncepta suverenizma, odnosno uvjerenja da se svaka članica Unije mora više osloniti sama na sebe, a na štetu europskog jedinstva.

Proširenje na zapadni Balkan i dalje je neizvjesno

Pitanje proširenja jedno je od najtežih koje valja riješiti, a u odnosu na zapadni Balkan, ocjenjuje Pahor, u pitanju su više riječi nego snažna želja da se zemlje regije doista integriraju u Uniju, pri čemu je glavni cilj tek održati mir i sigurnost.

EU sada treba Crnu Goru kako bi održala kredibilitet procesa proširenja, no veliko je pitanje što će biti nakon toga, odnosno kada će i hoće li uopće neka država zapadnog Balkana postati punopravnom članicom Unije, zaključio je Pahor.

Teme

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare

Pratite nas na društvenim mrežama