Josipović: Ustašofilija puno jača u BiH nego u Hrvatskoj. Ustaška zmija danas sikće urličući

Josipović je u razgovoru za Klix.ba govorio o Thompsonovu koncertu na zagrebačkom Hipodromu, povorci Torcide u Splitu uoči utakmice Hajduka i Ajaxa te sve češćem isticanju ustaških simbola i pokliča u javnom prostoru.

Podsjetio je da je još za vrijeme svojeg predsjedničkog mandata upozoravao da "ustaška zmija ne spava", zbog čega su ga tada optuživali da pretjeruje i da Hrvatsku vraća u prošlost. Više od deset godina poslije, smatra, događaji u Hrvatskoj pokazuju da su njegova upozorenja bila opravdana.

Ustaštvo se pokušava prikazati kao domoljublje

Josipović je rekao da je na jačanje ustaštva upozoravao na temelju brojnih primjera, od sadržaja školskih udžbenika do internetskih objava i sve češće prisutnosti ustaških simbola u javnosti.

"Vidio sam udžbenike od kojih dobar dio relativizira ustaštvo i gotovo ga izjednačava s antifašističkom borbom. Vidio sam brojne objave na internetu, priloge na YouTubeu, koji veličaju ustaštvo i njegove lidere, znakovlje koje se sve češće pojavljivalo u javnom prostoru, slušao pjesme po skupovima, vidio da se drže mise za Pavelića, da se skrnave i ruše spomenici iz Narodnooslobodilačke borbe (NOB)", rekao je.

Smatra da je riječ o dugotrajnom trendu čiji je cilj promijeniti odnos prema povijesti i ustaški pokret prikazati u pozitivnom svjetlu, a partizane označiti kao zločince i izdajnike.

"Ustaštvo se želi afirmirati kao domoljubni pokret plemenitih ciljeva, a partizani osuditi kao zločinci i izdajice. Ne preže se od eklatantnih povijesnih falsifikata. Strategija je od početka jasna i provodi se i danas. Riječju i djelom se reafirmira ustaštvo", poručio je bivši predsjednik.

"Doživio sam ozbiljne prijetnje tijekom predsjedničkog mandata"

Dodao je da je tijekom predsjedničkog mandata doživio i ozbiljne prijetnje. Kada je početkom mandata službeno putovao u Njemačku, u tamošnji konzulat na njegovo je ime stigla zapakirana ručna bomba, koja nije bila namještena da eksplodira, nego je služila kao poruka.

Prema njegovim riječima, oni koji upozoravaju na ustašofiliju često se suočavaju s optužbama da se nepotrebno vraćaju u prošlost ili da je riječ o izmišljenom problemu.

"Nimalo mi nije drago što vrijeme sve više potvrđuje moju tezu"

Govoreći o Thompsonovu koncertu i povorci Torcide u Splitu, tijekom koje su se čuli pokliči "Ustaj, Adolfe" i "Auschwitz", Josipović je rekao da ga ne veseli što su događaji potvrdili njegova ranija upozorenja.

"Nimalo mi nije drago što vrijeme sve više potvrđuje moju tezu o ustaškoj zmiji. Tada je još šaptući siktala, danas sikće urličući", rekao je.

Osvrnuo se i na prihvaćanje pokliča "Za dom spremni", za koji smatra da ga jedni podržavaju zbog otvorenih simpatija prema ustaškom režimu, dok ga drugi prihvaćaju jer nisu dovoljno upoznati s poviješću Nezavisne Države Hrvatske.

Prema njegovoj procjeni, upravo je među mladima velik broj onih koji ne razumiju što je ustaštvo predstavljalo i kakve je zločine počinilo.

Josipović je kritizirao i način na koji su se hrvatske vlasti odnosile prema ustaškoj simbolici. Smatra da je teorija o dvostrukim konotacijama pojedinih pozdrava i simbola otvorila prostor za relativizaciju ustaštva.

Istodobno je poručio da bi današnje društvo trebalo prestati biti opterećeno time jesu li nečiji preci bili ustaše ili partizani te se usredotočiti na izgradnju demokratske i prosperitetne države.

Pritom je naglasio da je nužno jasno prenositi mladim generacijama poruku da je borba protiv Hitlera, Mussolinija, fašizma i nacizma bila ispravna te da nije prihvatljivo biti dijelom njihovih zločinačkih ideologija i prakse.

"Pravosuđe nam je očajno"

Josipović se osvrnuo i na reakcije vlasti na incidente u Splitu, uključujući postupanje policije prema sudionicima povorke Torcide.

Rekao je da se nada kako je riječ o samostalnom postupanju institucija te da bi takve reakcije mogle označiti početak drukčije prakse Vlade, policije i pravosuđa.

Upozorio je da se ustaštvo često povezuje s dijelom nogometnih navijača, ali je pritom naglasio da se to ne odnosi na sve navijače, nego na manjinu koju čine huligani i nasilnici.

Posebno je kritizirao pravosuđe, tvrdeći da se postupci protiv počinitelja predugo vode, da pojedini slučajevi završavaju u zastari te da se izriču preblage kazne.

"Pravosuđe nam je, uz čast brojnim dobrim i poštenim sucima, očajno. Nije samo riječ o povjerenju građana u pravosuđe, već i u brojkama koje su naprosto strašne i pokazuju nerad i nesposobnost značajnog dijela pravosudne vlasti", rekao je.

Dodao je da pravosuđe ne ispunjava svoju društvenu ulogu te da je postalo svojevrsna država u državi.

Josipović se zapitao bi li reakcije policije, Vlade, medija i političkih stranaka bile jednako odlučne da na okupljanjima nije bilo izričitog slavljenja holokausta i poziva na novo stradavanje židovskog naroda.

Istaknuo je da bi se jednako ozbiljno trebalo odnositi i prema zločinima koje su ustaše počinile nad Hrvatima, Srbima i Romima.

"Ustašofilija je puno jača u BiH nego u Hrvatskoj"

Govoreći o odnosima u regiji, Josipović je upozorio da se ekstremizam često promatra jednostrano, pri čemu svaka strana ističe zločine drugih, dok vlastite zločince nastoji prikazati kao heroje.

Posebno se osvrnuo na prisutnost ustaške ikonografije u Bosni i Hercegovini, ocijenivši da je taj problem ondje izraženiji nego u Hrvatskoj.

"Po svemu što znam, ustašofilija je puno jača u Bosni i Hercegovini nego u Hrvatskoj. Kako u javnom prostoru, tako u politici i u crkvi. Neću detaljnije, to je problem Bosne i Hercegovine koji ona mora riješiti", rekao je.

Pritom je podsjetio na važnu ulogu koju su Hrvati iz Bosne i Hercegovine, zajedno sa Srbima, Bošnjacima i pripadnicima drugih naroda, imali u antifašističkom pokretu. Istaknuo je i da su na strani partizana bili brojni svećenici.

Upozorio je da se ekstremističke ideje prelijevaju iz jedne države u drugu te da se međusobno potiču, zbog čega se problem ne može promatrati isključivo unutar granica jedne zemlje.

Prema njegovim riječima, uz ustaštvo su u Bosni i Hercegovini i drugim državama regije prisutni i drugi oblici ekstremizma, među kojima je izdvojio četništvo. Smatra da su ta pitanja povezana s odnosima među državama i da zahtijevaju ozbiljan pristup.

Obrazovanje je ključno u borbi protiv ekstremizma

Na pitanje kako se suprotstaviti novom ustaštvu, Josipović je istaknuo važnost obrazovanja i zakonskih rješenja kojima bi se jasno odgovorilo na opasnost koju predstavljaju ustaški simboli i ideologija.

Smatra da Hrvatskoj nisu potrebni vanjski pritisci, nego da sama mora graditi demokratsko društvo i mladim generacijama jasno objasniti što je bilo ustaštvo i kakva je bila NDH.

Naglasio je da to ne bi smjelo biti samo pitanje nastave povijesti, nego cijelog odgojno-obrazovnog sustava, koji bi trebao promicati antifašističke vrijednosti i njihovu važnost u suvremenom demokratskom društvu.

Dodao je da se europske vrijednosti temelje na modernom antifašizmu, ljudskim pravima, mirotvorstvu i demokraciji.

"I nikada ne dovoditi u pitanje tko je bio na pravoj strani povijesti. Nisu to bili fašisti ili nacisti, već antifašisti i partizani. Da, i zakonska rješenja, kako ona u Kaznenom zakonu, tako i u prekršajnom pravu moraju reflektirati ozbiljnu opasnost koju predstavlja novo ustaštvo", poručio je.

Ipak, izrazio je sumnju u to da postoji dovoljno političke volje za odlučnije djelovanje. Smatra da dio političara izbjegava jasnije postupanje jer se boji da bi time mogao izgubiti potporu birača.

Kao primjer naveo je premijera Andreja Plenkovića, za kojeg je rekao da, prema njegovu uvjerenju, nema simpatija prema ustaštvu, ali ipak ne poduzima sve što bi trebalo zbog političkog oportunizma.