Genocid nad Romima u NDH: "Izdvajali su ih u Ušticu jer nisu bili dovoljno dobri da ih ubiju s drugima"

Znanstvena tribina održava se pod nazivom “Genocid nad Romima u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj – 19. svibnja 1942.: Zaboravljena mjesta zločina nad Romima u Drugom svjetskom ratu”. Taj datum označava početak masovnih deportacija Roma u Jasenovac, nakon okružnice ustaških vlasti da se Rome “mora uhititi i deportirati u Jasenovac”.

U emotivnom uvodu, pred uglavnom mlađim uzvanicima, predsjednica Kali Sare Suzana Krčmar kazala je da je Uštica mjesto posebne boli. Rekla je da “zmazani”, kako su ustaše pogrdno nazivali Rome, “nisu bili dovoljno dobri da ih ubiju zajedno s ostalima u Jasenovcu”, nego su izdvojeni u Ušticu.

Kajtazi: Uštica je jedino romsko groblje u Europi

Maja Grubišić iz Kali Sare podsjetila je da je Uštica od zapuštenog romskog groblja od 2012. pretvarana u prostor sjećanja koji uključuje Romski memorijalni centar, Zid boli, mural Elegija romskog naroda, Aleju romskih žrtava i Park mira.

Naglasila je da je kultura sjećanja važna i zato što mladi Romi i Romkinje o vlastitoj povijesti često “nemaju prilike učiti ni u obitelji ni u školi”.

Saborski zastupnik Veljko Kajtazi podsjetio je na stalno pitanje koje prati romsku kulturu sjećanja: “Zašto se vi izdvajate?” i odgovorio: “A zašto ste vi nas izdvojili?”

Za Ušticu kaže da je jedino romsko groblje u Europi i da to područje uključuje 21 masovnu grobnicu. Riječ je o 16.173 poimence identificiranih Roma ubijenih unutar sustava ustaškog koncentracijskog logora Jasenovac.

Kajtazi je podsjetio i da u jasenovačkom proboju “nije bilo ni jednog Roma”, jer su prije toga već bili ubijeni, te da su Romi i u Domovinskom ratu sudjelovali, ali su često ostajali skriveni pod formulacijom “Židovi, Srbi i ostali”.

Filip Škiljan s Instituta za istraživanje migracija u svom je znanstvenom radu govorio o usmenoj povijesti i njezinim kazivačima koji ni danas, pričajući o svjedočanstvu jedne Romkinje 2025., “nisu spremni otkriti svoje ime i prezime”.

Mihovilović: Romi bili pogrešno upisani kao Hrvati, Srbi ili Bošnjaci

Đorđe Mihovilović, kustos Javne ustanove Spomen-područje Jasenovac, pojasnio je da se kako se došlo do više od 16 tisuća evidentiranih romskih žrtava Jasenovca - ne otkrivanjem novih imena, nego time što su mnoge žrtve ranije bile pogrešno upisane kao Srbi, Hrvati ili Bošnjaci.

Danijel Vojak s Instituta za društvene znanosti Ivo Pilar podsjetio je da romske žrtve desetljećima nisu imale zasebne komemoracije ni spomenike, uz iznimku malog betonskog spomenika u Uštici iz 1971. Govorio je i o zločinima na Baniji, u Ivanović Jarku, Lasinji, Hrastini i Jezerinama gdje je 1944. odvedeno i na brdu Malje likvidirano 38 Roma, dok je samo jedan preživio.

“Do danas ne znamo gdje je njihova grobnica, područje nije ni obilježeno”, istaknuo je Vojak, dodavši da Institut razgovara s Kajtazijem i Kali Sarom da se na brdu Malje, u suradnji s Ministarstvom branitelja, obave forenzička istraživanja koja bi otkrila sudbinu i tih žrtava ustaškog režima.