Zabrinjavajući podaci o zdravlju Hrvata: Stotine tisuća ih ima možda istu bolest, a mnogi ni ne znaju

Gordana Pavliša, pročelnica Zavoda za alergijske i opstruktivne bolesti pluća Klinike za plućne bolesti Jordanovac, kazala je da među kronične nezarazne bolesti ubrajamo kardiovaskularne i maligne bolesti, šećernu bolest te kronične bolesti dišnog sustava.

Govoreći o kroničnim respiratornim bolestima, Pavliša je istaknula da kronična opstruktivna plućna bolest (KOPB) i astma imaju preklapajuće simptome, poput kašlja i sviranja u prsima, ali se razlikuju po tijeku bolesti.

Astmu obilježava varijabilnost simptoma, koji se mogu pojavljivati u određenim dijelovima dana, osobito u blažim fazama bolesti. Kod KOPB-a bolesnici imaju stalan ili progresivan osjećaj nedostatka zraka, kašalj i iskašljavanje sluzi.

KOPB se češće javlja u osoba starijih od 40 godina koje su dugotrajno izložene štetnim čimbenicima, među kojima je posebno važna izloženost duhanskom dimu, rekla je Pavliša.

Simptomi se dugo zanemaruju

Upozorila je i da bolesnici simptome često dugo zanemaruju te s njima nauče živjeti, a tegobe pripisuju pušenju ili starenju. Zbog toga se liječniku često javljaju tek kada je bolest uznapredovala, čime se smanjuje mogućnost učinkovitog liječenja.

Spirometrija je najvažnija pretraga u dijagnosticiranju astme i KOPB-a. Lijekovi su učinkoviti i značajno smanjuju simptome i poboljšavaju kvalitetu života te smanjuju učestalost akutnog pogoršanja, dodala je.

"Cilj današnjeg liječenja astme je potpuno normalan život bez simptoma, kod KOPB-a da bude stabilna bolest bez akutnog pogoršanja", zaključila je Pavliša.

Ivana Brkić Biloš, voditeljica Službe za epidemiologiju i prevenciju kroničnih nezaraznih bolesti, iznijela je podatak da u svijetu od KOPB-a boluje između 400 i 600 milijuna ljudi, dok godišnje umire između tri i 3.5 milijuna oboljelih.

U Hrvatskoj od astme boluje 200.000, a od KOPB-a 130.000 ljudi

Od astme boluje oko 360 milijuna ljudi, a godišnje mire oko 440.000 osoba.

U Hrvatskoj od astme boluje oko 200.000 ljudi, odnosno oko pet posto stanovništva, dok je prema evidentiranim podacima oko 130.000 oboljelih od KOPB-a.

Procjenjuje se da je stvaran broj oboljelih od KOPB-a znatno veći te da ih u Hrvatskoj ima oko 400.000.

Kronične respiratorne bolesti nemaju poseban nacionalni program ni program probira, već postoji zajednički strateški dokument koji obuhvaća dijabetes, maligne bolesti i kronične respiratorne bolesti.

Na inicijativu Europske unije pokrenut je plan za kardiovaskularno zdravlje, kao i okvir za nacionalni plan prevencije i kontrole dijabetesa, dok se, kako je rekla Brkić Biloš, na području kroničnih respiratornih bolesti još nije dovoljno pomaknulo.

Pretilost nije estetski problem nego ozbiljna bolest

Dario Rahelić, predstojnik Sveučilišne klinike za dijabetes, endokrinologiju i bolesti metabolizma "Vuk Vrhovac" istaknuo je da većina ljudi umire od posljedica kardiovaskularnih bolesti te da se rizik njihova razvoja može smanjiti regulacijom glikemije i šećera u krvi, tjelesnom aktivnošću i pravilnom prehranom.

Rekao je da pretilost nije estetski problem, nego ozbiljna bolest koju je kao takvu prepoznala i Svjetska zdravstvena organizacija (WHO).

Posebno ranjivom skupinom smatra djecu. Prema njegovim riječima, u Hrvatskoj je trećina djece preuhranjena, a Hrvatska je među zemljama s visokim udjelom pretilih osoba.

Dodao je da će oko 30 posto djece koja su preuhranjena već u vrtićkoj dobi kasnije postati pretilo, dok kod djece koja su pretila u osnovnoj ili srednjoj školi postoji oko 50 posto mogućnosti da će pretilost zadržati i u odrasloj dobi.