Marinko Ogorec, vojni analitičar gostovao je u Studiu N1 televizije u kojem je komentirao dvodnevni summit Sjevernoatlantskog saveza koji se održava u vrijeme globalnih napetosti u svijetu kakvih nije bilo od razdoblja Hladnoga rata.
Podsjetimo, turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan dao je zeleno svjetlo za pristup Švedske NATO-u što je blokirao više od godine dana. Objavio je to u ponedjeljak glavni tajnik saveza Jens Stoltenberg, pozdravljajući “povijesni dan”.
Švedska i Finska aplicirale su za NATO prošle godine nakon ruske invazije na Ukrajinu. Finska je dobila zeleno svjetlo u travnju ove godine i prvi puta na ovom samitu sudjeluje kao punopravna članica, no Švedsku su kočile Turska i Mađarska. Budimpešta je rekla da će odobriti švedsko članstvo nakon što to učini Turska.
Što se tiče Ukrajine, Stoltenberg je rekao da saveznici još uvijek rade na “preciznim riječima” završne izjave u kojoj bi se Kijevu dalo više od onoga što je rečeno na samitu u Bukureštu 2008. Tada mu je poručena da su vrata saveza otvorena, no nije dobio stvarnu pozivnicu niti vremenski okvir.
Ogorec je rekao kako je Ukrajina već sad dobila jedan veliki poklon od NATO-a, a to je da ne mora prolaziti program za članstvo kojeg smo morali svi prolaziti. “To je apsolutno jedan veliki poklon NATO-a. Naravno, Ukrajina ne može postati članica NATO-a dok traje rat, i toga će se sve članice držati”, kaže vojni analitičar.
Po završetku rata vjerojatno je da će Ukrajina imati određene benficije pri ulasku u NATO. “Kako će se članstvo realizirati, kad će rat završiti to su još velike nepoznanice”, kaže Ogorec.
Na pitanje koliko je bilo izvjesno da Ukrajina dobije pozivnicu dok traje rat, koliko joj to otežava Ogorec kaže da Ukrajina ima veliku pomoć i korist od svih članica NATO-a. “Da nema NATO-a pitanje je kako bi razvijala situacija u Ukrajini. Ona definitivno dobiva podršku i pomoć. No, članstvo se definitivno nije moglo očekivati, prosto iz razloga što bi to značilo direktno i neposredno uključivanje NATO-a u ratni sukob. Naravno tada bi Ukrajina imala pravo tražiti aktivaciju članka 5 i zaštitu i pomoć NATO-a u obrani, što bi vodilo eskalaciji sukoba sa nepredvidivim ishodima”, kaže Ogorec i zaključuje da je ovakva situacija za Ukrajinu zadovoljavajkuće.
Ogorec se nije složio s izjavom predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog koji je rekao kako je Ukrajina de facto članica NATO-a. Kaže kako je to odlična propaganda za unutarnje potrebe, ali ništa više.
Na pitanje je li ga iznenadilo povlačanje Turske blokade za pristup Švedske NATO-u, Ogorec kaže da nije i da je to bilo za očekivati.
“Turska je imala svoju inicijativu koju je trebala provest i vjerojatno je to dijelom provedeno i jednostavno je povukla svoju zabranu. No, to i nije toliko bitno, Švedska će sad samo formalno postati članica NATO-a, jer je do sad bila de facto članica NATO-a koja je s NATO-om imala bogate programe, ona je u potpunosti involvirana u strukturu NATO-a u, ona je s NATO-om surađivala na čitavom nizu aktivnosti, u potpunosti usvojila NATO standarde i ovo je samo formalna stvar koju treba napraviti”, kaže Ogorec.
Ogorec smatra kako će glavna tema NATO samita biti Ukrajina. Komentirao je produljenje mandata Stoltenbergu na godinu dana. “On je poznato rješenje, zna se kako Stoltenberg funkcionira i radi, nema nikakvih nepoznanica. “Mislim da si NATO ne želi priuštiti neke nove nepoznanice s novim čovjekom”, rekao je Ogorec.
Komentirao i Milanovićevu ulogu na NATO samitu. “Predsjednik ima svoje obveze i svoje odgovornosti. On će najbolje predstavljati Hrvatsku na tom sumitu. A koje će biti teme razgovora i hoće li sudjelovati na nekom panelu to ćemo vidjeti”, kaže Ogorec.
Nemojmo zaboraviti da smo mi zemlja s manje od 4 milijuna stanovnika i mi u strukturi NATO-a nismo toliko jaka i bitna zemlja kao što su to Velika Britanija, Njemačka ili Turska.
“Kad govorimo o svemu tome trebamo se staviti u gabarite u kojima jesmo”, kaže Ogorec.
“VSOA je bremenita s dosta problema”
Analizirao je i događanja o VSOA-i. Podsjetimo, usuglašena je Odluka o davanju ovlasti za koordinaciju poslova i potpisivanje akata iz djelokruga VSOA-e. Prema usuglašenoj Odluci, do imenovanja ravnatelja VSOA-e – a najdulje mjesec dana – koordinaciju poslova i potpisivanje akata iz djelokruga Vojne sigurnosno-obavještajne agencije obavljat će brigadir Ante Kujundžić.
Ogorec kaže kako nije pravnik niti poznaje toliko Ustav, ali naglašava da nije za privremena rješenja. Smatra da je trebalo donijeti konkretno rješenje i da je trebalo krenuti u realizaciju.
“Naime, kad govorimo o VSOA-i, ona je bremenita s dosta problema i danas ili sutra će predsjednik ili premijer morati sjesti i razgovarati o rješavanju tih problema. Samo imenovanje novog šefa te strukture neće biti dovoljno”, kaže Ogorec.
Komentirao je i uski krug ovlasti koje ima privremeni ravnatelj, koji neće moći potpisivati naloge za mjere. Ogorec kaže da strukture u VSOA-i odrađuju svoj posao i da tu nema dileme.
Na pitanje koliki je značaj vojne tajne službe koja je sad došla u fokus javnosti zbog svađe predsjednika i premijera.
“Pa samo ime im kaže tajne službe i čim dolaze u fokus to nije dobro. One trebaju raditi svoj posao izvan fokusa javnosti, izvan medijskog naklapanja i pustimo ih da rade svoj posao”, kaže Ogorec.
Ogorec kaže da važnost obavještajnih službi, bilo vojnih bilo civilnih je uvijek visoka. “To su strukture koje su nužno potrebne najvišim strukturama vlasti za pravilno donošenje odluke. One su dužne opskbljivati i opremati državni vrh s informacijama potrebnim za donošenje kvalitetne odluke. Tako da one uvijek imaju važnu ulogu za državu i država bez njih ne može funkcionirati”, kaže Ogorec.
Rekao je i da bi želio vjerovati da će se riješiti imenovanje šefa VSOA-e.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!