Manje odlikaša, više nedovoljnih ocjena - tako je izgledao uspjeh učenika u prošloj školskoj godini, prema službenim podacima Ministarstva znanosti i obrazovanja. Ukupan opći uspjeh nešto je slabiji nego prošle školske godine, a više je i izostanaka, kao i kaznenih mjera. Ako uzmemo u obzir mjere za vrijeme pandemije, koje su itekako utjecale na učenike, čini se da rezultati nisu iznenađujući.

Nove knjige već su na stolovima, sve je spremno za dolazak učenika. Povratak u školske klupe veseli jer je nastava za vrijeme pandemije bila potpuno drugačija- a drugačije je bilo i ocjenjivanje.

“Bilo je možda lakše doći do boljih ocjena u tom smislu da je nastavnicima bilo teže procijeniti znanje učenika na daljinu nego što je to u razredu, jel. Tako da, onda kad niste baš sigurni, većina učitelja će onda radije dati učeniku više nego manje”, kaže nam ravnatelj Osnovne škole Špansko-Oranice Darko Cesar.

A onda prošle godine povratak u škole i ocjenjivanje uživo. Podaci Ministarstva pokazuju da iako ih i dalje ima puno, prošle je školske godine ipak bilo manje odlikaša nego godinu ranije. Pao je i broj onih koji su prošli s 5,0, pa superodlikaša ima 20 tisuća manje nego u godini korone. Bez obzira na to što odlikaša ima manje, opći uspjeh učenika porastao je za više od 5 posto.

Boris Jokić s Instituta za društvena istraživanja ističe da je došlo do inflacije ocjena u smislu da se u ocjene bile puno blaže, odnosno u jasnim terminima puno više.

“Vraćamo se u normalnija vremena, taj zamah k tome da objektiviziramo ocjenjivanje, da ono postane realnije treba iskoristiti, to pozdravljam. Tu situaciju da se dolazi do normalnije raspodjele ocjena”, rekao je Jokić.

No, sindikati tvrde da ni situacija prije pandemije nije bila dobra i da su potrebne veće i konkretnije promjene u sustavu ocjenjivanja.

“Problem ocjena je previše dubok, tu bi na žalost trebalo cijeli sustav na drugačiji način posložiti da bi ocjene bile ono zbog čega i postoje, a to je da budu realan pokazatelj onoga što učenik zna. To je jako važno jer ti učenici onda kasnije temeljem tih ocjena odlaze… dakle, te ocjene usmjeravaju njihove živote”, kaže Željko Stipić iz Sindikata Preporod.

A opće je poznato da ocjene očito nisu uvijek najbolji pokazatelj stvarnog znanja učenika. Pokazali su to i eksperimentalni nacionalni ispiti. Od sljedeće će godine oni biti dio sustava.

“Jedino ćemo tada moći na temelju relevantnih standardiziranih ispita vidjeti koja je razina postignuća učenika kad će biti svi u istoj situaciji, neće dakle biti subjektivnog dojma učitelja nego će naprosto svi imati priliku raditi isti ispit u isto vrijeme i koji će biti ocijenjen po istim relevantnim kriterijima”, ističe ravnatelj NCVVO-a Vinko Filipović.

Nacionalne će ispite u ovoj školskoj godini pisati svi osmaši u Hrvatskoj pa bi njihovi rezultati trebali dati jasniju sliku znanja osnovnoškolaca. A u školske se klupe i oni, kao i svi ostali učenici osnovnih i srednjih škola vraćaju u ponedjeljak. Dio zagrebačkih srednjoškolaca i s izbornim predmetom više – uvodi se građanski odgoj.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.