Vojni analitičar Robert Barić govorio je u N1 Newsroomu o geopolitičkom aspektu rata u Ukrajini.
Prateći izbore u Slovačkoj, pratimo i posljedice zbivanja u centralnoj Europi na ono što je trenutno najveći izazov za Ukrajinu. Koliko su i koje zemlje u ovom trenutku važnije od političke dinamike u SAD-u? Robert Barić smatra da, kada gledamo dinamiku u srednjoj Europi i pitanje potpore Ukrajini, možemo izdvojiti četiri zemlje: Slovačku, Mađarsku, Austriju i Češku.
Slovačka
“Slovačka je još uvijek zemlja čije je stanovništvo prilično naklonjeno Rusiji. Rusofilija ima svoje duboko povijesno značenje i objašnjava zašto je dobar dio slovačkog biračkog dijela lijevo orijentiran”, kazao je Barić dodajući: “Još za vrijeme Austro-Ugarske Slovačka je držala snažan otpor mađarizaciji i tamo su se jako razvili zagovornici tzv. panslavizma. Carska Rusija je pružala potporu borbi i Slovaka i drugih naroda za njihovo nacionalno oslobođenje, za razliku od austroslavista koji su htjeli zadržati monarhiju, ali je drugačije urediti.”
“Kada vidite taj cijeli konglomerat, ne možete zanemariti povijest”, dodao je.
Pobjednika izbora Roberta Fica Barić naziva “političkim oportunistom prve kategorije.”
“Predstavljao se kao narodski čovjek koji se bori protiv elita i koji ima iskustvo da sredi situaciju u Slovačkoj”, kazao je.
Upitan do kuda bi Fico bio spreman ići u taktiziranju između Rusije i ostatka svijeta, Barić odgovara: “Ne daleko. Njegov glavni koalicijski partner je dio nezadovoljnih koji su se izdvojili iz Smer-a. Oni su blagi lijevi centar i nisu radikalci, a i Fico je također svjestan da mora pažljivo balansirati između Rusa, ali i EU i Washingtona. Neće davati vojnu pomoć Ukrajini, međutim Slovačka je dala sve što može dati. Ona više nema vojne opreme. On se sad predstavlja kao borac za prava Slovaka.”
Mađarska
Orban je bio prvi koji je čestitao Ficu nakon objave prvih rezultata. Na pitanje kako doživljava poteze i taktiku koju će Orban primjenjivati, analitičar odgovara: “Ovo nije nova Orbanova taktika. 2008. godine je osudio rusku invaziju Gruzije, ali od 2010. on ima sasvim drugačiju politiku, a to je politika balansiranja.”
“Mađarska ima nezgodan geografski položaj. Izložena je pritiscima sa svih strana i opterećena naslijeđem prošlosti. Orban je procijenio da utjecaj zapada počinje opadati i da dolazi do novog miješanja karata i da se Mađarska mora pozicionirati tako da predstavlja prijestolnicu srednjoeuropskih zemalja u tom miješanju karata”, dodao je.
Kao glavni Orbanov cilj navodi očuvanje veza s Rusijom.
“Kada je došao na vlast, Orban se itekako oslonio na Rusiju, posebice po pitanju energetske politike. Između 2010. i 2014. Mađarska je nacionalizirala sve energetske kompanije i dala ih Orbanovim oligarsima. Rusija je na to pristala jer joj je to odgovaralo”, kazao je dodajući: “Orban tijekom cijelog rata ima konzistentnu politiku. Kada je započela ruska invazija, Budimpešta je očekivala da će to vrlo brzo biti gotovo i da će Mađarska biti most između Rusije i zapada za normalizaciju odnosa. Orban ne može odstupiti od te politike.”
Ekonomska situacija u Mađarskoj je loša, a glavnog krivca vidi u Orbanovim strogim politikama kontrole cijena: “Orbana pogađaju njegove politike kontrole cijena i one se sada Mađarima obijaju u glavu. Sada Orban tu strategiju odnosa s Rusijom pretvara u strategiju svog političkog preživljavanja u Mađarskoj. To se vidi oko pregovora o novoj pomoći Ukrajini, gdje EU želi osigurati 50 milijardi eura, a Orban kaže da je 23 ili 24 maksimalno moguće.”
Austrija
“Tamo je koncept neutralnosti jako ukorijenjen i prihvaćen”, smatra analitičar.
“Za Austriju je ovo nesretni rat koji kvari njene lijepe odnose s Rusijom. Nedavna istraživanja pokazala su da samo 43% Austrijanaca podržava borbu Ukrajine, što je najniži postotak u EU. Otprilike 65% Austrijanaca smatra da bi Ukrajina trebala prihvatiti ruske uvjete i prekinuti rat”, kazao je.
Smatra da Austrija, kao i sve spomenute zemlje, želi koristiti pitanje potpore Ukrajini za izvlačenje boljih pozicija unutar EU: “Nehammer je kao i Orban svjestan granica, a Austriji odgovara ovakva politika. Iz političkih razloga vladajuće garniture podupiru populizam i to čine kako bi ostale na vlasti.”
Češka
“Češko stanovništvo i dalje daje potporu Ukrajini, kao i vladajuća stranka”, kazao je.
“Ono što je dugoročno pitanje je ratni zamor. Potpora Češke neće padati, ali Putin računa na ratni zamor. Rusija smatra srednju i istočnu Europu svojom interesnom sferom. Ruska strategija je stoljećima bila usmjerena prema tome da te zemlje postanu tampon zona prema zapadu. Rusija je sve izgubila 1991. i sada nastoji obnoviti taj utjecaj. Putin želi dugotrajni rat, ali zapravo se nada da će 2024. puknuti zapadna potpora Ukrajini. On očekuje da će ukrajinska vojska izgubiti sposobnost ofenzivnog djelovanja, da će Rusija moći ekonomski izdržati sve dok Ukrajini ne pukne potpora zapada i da će potpora zapada otići”, objašnjava.
“Šojgu je rekao da će rat završiti 2025. Putin se nada da će sve mjere do kraja 2024. dovesti do prekida potpore zapada i kapitulacije Ukrajine”, kazao je dodajući: “Rusiji će biti jako zeznuto financirati rat nakon 2025. Ruska vojska ovakva kakva je više ne može izvoditi ofenzivne operacije.”
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
