Gotov posjet EPP-a: Europski nuklearni štit ponovno na stolu

Završna konferencija za medije predsjednika HDZ-a i Vlade RH Andreja Plenkovića i predsjednika EPP-a Manfreda Webera počela je u 11:25.

Plenković s čelnicima EPP-a

Predsjednik HDZ-a i Vlade RH Andrej Plenković sastao se u subotu ujutro s predsjednikom Partido Popular, Albertom Núñezom Feijóom i glavnom tajnicom EPP-a Dolores Monsterrat, a u petak je donešena deklaracija o demografiji kao ključnom pitanju za budućnost Unije.

Weber: Hrvatska je uspješna zemlja

"Imali smo vrlo uspješan skup zadnja dva dana. Hrvatska je pružila fantastičnu plaftormu i Hrvatska je jedna uspješna zemlja. Hrvatska je najmlađa članica Europske unije i jedna od najuspješnijih članica EU-a", rekao je Weber, predsjednik Europske pučke stranke.

Naveo je članstvo u Schengenu i ulazak u eurozonu kao razlog za to pa dodao:

"Plenković je najdulji premijer u obitelji EPP-a tako da je to jedan uspjeh i za nas u obitelji pučkih stranaka", rekao je i spomenuo inicijativu HDZ-a - raspravu o demografiji nakon koje je objavljen i dokument o demografskim promjenama.

Konkurentnost kao cilj za 2026.

Kako nastavlja Weber, dogovorili su dva ključna stupa.

"Ponosni smo na rezultate EPP-a u 2025. kojim se smanjila birokracija, donijele su odluke o obrani Ukrajini, a cilj za 2026. je - konkuretnost.

"Ne samo iz tehničke perspektive, već i ona koja je vezana za trošak života. Što to znači za građane? Niže cijene energenata, radna mjesta. Mercosur je također važna tema oko koje smo razgovarali i danas smo se složili da do konačne ratifikacije sporazuma EU-Mercosur želimo da naši poljoprivrednici znaju da nam je stalo do njih i da osiguramo financijska sredstva koja su vezana i uz zaštitu vanjskih granica, kao i uz okolišne standarde i smanjivanje birokracije. Pitanje stanovanja također je važna tema oko koje je potrebno imati manje pravila, a govorili smo i o stanju mentalnog zdravlja, pogotovo naših mladih", rekao je Manfred Weber.

Razgovaralo se i o sigurnosti. Detalji će biti predstavljeni u dokumentu u kojem je riječ o kibernetičkim aktivnostima i o važnosti primjene vezanih regulativa.

"Naglasit ću i raspravu o konkurentnosti vezanoj uz okolišna pitanja. Kad je riječ o emisijama, znamo da se moramo boriti protiv klimatskih promjena. Pogledajte Portugal, pogledajte poplave... Tu nije bitno imati ideološki pristup, već je bitno biti pragmatičan. Za sustav trgovanja emisijama trebamo odgodu od dvije godine, no i dalje se držimo načela, a načela se temelje na tržištu", rekao je Weber.

Drugi stup: Povijesni trenutak

"Ono što je bila tema jest - je li Europa danas spremna na to povijesno pitanje? Europa mora raditi na boljoj provedbi Lisabonskog ugovora kako bi se proširile i ojačale prilike kad je riječ o glasanju unutar EU-a. Važno je i poboljšanje suradnje. Treća tema bila je članak 42.7. Lisabonskog ugovora koji govori o solidarnosti u slučaju vojne agresije protiv jedne od članica Unija. Dakle, NATO je slabiji od naše formulacije iz Lisabonskog ugovora o vojnoj suradnji i solidarnosti, no i dalje nemamo jasan plan što taj članak znači u praksi. Znači li to mijenjanje određenih strukra, koji je sustav zapovjedništva i slično. Zagreb je otvorio vrata o boljem funkcioniranju Europske Unije. Želimo biti ambiciozni, ali smo i realni", rekao je.

Plenković: Možda je kucnuo čas za manju Uniju, od 26 članica

Premijer Plenković, priznao je kako se postavljaju ključna pitanja o učinkovitijem funkcioniranju Europske unije.

'Proces odlučivanja EU27 mora biti brži; ukoliko to nije moguće, možda je kucnuo čas da se razmotri i opcija manje Unije, od 26 članica', izjavio je Plenković, vrlo indikativno.

Iako nije izrijekom naveo o kojoj je zemlji riječ, njegovu izjavu treba promatrati u kontekstu sve izraženijeg nezadovoljstva europskih dužnosnika postupcima mađarskog premijera Viktora Orbána, koji se sve češće percipiraju kao sustavna opstrukcija postizanja konsenzusa unutar EU-a.

Plenković: Starenje stanovništva utječe na gotovo sve aspekte našeg života

Premijer je dodao da je, među ostalim, na sastanku predložena rezolucija koja govori o demokratskoj obnovi Europe kao strateškom imperativu. Kazao je da je prosječna starost stanovništva u Hrvatskoj onolika kolika je i na razini EU-a, a to je 44,7 ili 44,8 godina. Na cijelom kontinentu se, kaže, vidi proces starenja stanovništva.

- Starenje stanovništva utječe na gotovo sve aspekte našega života - na gospodarstvo, konkurentnost, tržište rada. Teme poput migracija postaju itekako političke osjetljive. U tom kontekstu ovaj dokument ima za cilj, problem koji je inače u nadležnosti država članica emancipirati na europskoj razini horizontalno, kazao je Plenković.

Uslijedila su pitanja novinara.

"Francuski predsjednik Macron je još prije nekoliko godina predložio europski nuklearni štit na temelju francuskog oružja, je li došlo vrijeme da se poduzmu neke mjere i pokrenu pregovori?

"Što se tiče nuklearnog štita i s obzirom na činjenicu da će Francuska, nakon izlaska UK-a iz EU-a, ostati jedina europska nuklearna sila, naravno da je taj potencijal Francuske na dispoziciji europskim zemljama", rekao je Plenković.