Hrana iz pekare, ugljikohidrati, tijesto u svim oblicima, kupovni sokovi, mesne prerađevine, samo su dio namirnica koje kardiolozi izbjegavaju u širokom luku jer su najopasniji za srce i krvotok.
U razgovoru za Zadovoljna.rs otkrivaju da povremeno, jednom do dva puta mjesečno, naprave izuzetak pa pojedu kolač, komad pizze ili lisnato pecivo, ali da je zdrava, redovita prehrana, izbalansirana s fizičkim aktivnostima, recept za dug i zdrav život.
“Ne sjećam se kada sam zadnji put pojela nešto iz pekare. Pobornik sam zdravog života otkad znam za sebe, mnogo prije nego što sam počela raditi kao kardiolog, a zdrava prehrana mi odgovara. Priznajem da u 20 posto slučajeva prekršim neka pravila prehrane koja sam sama sebi postavila, ali u 80 posto ih poštujem. Izbjegavam meso, ali nisam veganka. Ako sam na nekoj proslavi, pa ima raznih vrsta mesa, trudit ću se ne jesti svinjetinu. Ono čega nikada zaista nema na mom meniju su mesne prerađevine, kobasice, šunke, čajne kobasice, paštete, sve što je suhomesnato. Iznenadim se svaki put kad u trgovini shvatim da je najveća gužva upravo na suhomesnatim proizvodima”, priča za Zadovoljna.rs kardiologinja dr. Emilija Nestorović, predstojnica Centra za transplantaciju srca na Klinici za kardiokirurgiju Univerzitetskog kliničkog centra Srbije (UKCS).
“Većina si ne može priuštiti zdravu hranu”
Doktorica ustaje u zoru, ali naglašava da razlog nije samo posao, već i zato što želi umijesiti kruh i pripremiti zdrav obrok za taj dan.
“Ne kupujem kruh, nego ga umijesim, da znam što jedem pa ako ja, koja radim smjene od po 12 sati, nađem vremena za kuhinju, mislim da mogu i drugi. Događa se da prekršim pravila prehrane, ali jako rijetko, možda jednom do dva puta mjesečno. Ponekad odem na pizzu ili pojedem svinjetinu, ali to je samo u posebnim prilikama. Važno je da ljudima to ne bude stil života jer masna hrana utječe na visoki krvni tlak, rastu masnoće, a u Srbiji su ovakvi zdravstveni problemi prisutni kod 99 posto populacije. Kod ljudi koji neprestano jedu masnu hranu, dolazi do ozbiljnih problema sa srcem, a zdrava prehrana je najvažniji vid prevencije. Naši građani zanemaruju prehranu, a ona utječe i na izgled, ljepotu, kožu, a posebno na rad srca. Naši ljudi jednostavno nemaju naviku voditi brigu o tome što jedu”, kaže doktorica.
Većina građana, nažalost, ne može si priuštiti zdravu hranu.
“U našoj zemlji je tek odnedavno zastupljen trend zdrave prehrane. Međutim, zdrave namirnice su jako skupe pa mnogi koji bi jeli raženi kruh umjesto bijelog, koristili organsko ulje umjesto suncokretovog, ne mogu platiti te cijene. Ipak, svatko može malo vremena uložiti, da bar kod kuće priprema hranu, da ne jede ‘na ulici’ brzu hranu, niti po restoranima. Iako je takva hrana najukusnija, ona je potencijalni ubojica. To je upravo zato što sadrži namirnice koje bi trebalo izbjegavati”, naglašava dr. Nestorović.
Jedna stvar zajednička svim kardiolozima
Zajedničko svim kardiolozima je da – ne jedu masno.
“Izbjegavam ugljikohidrate, tijesto svih vrsta i masnu hranu, svinjsko meso posebno. Ako baš moram jesti meso, onda uzmem junetinu ili teletinu. Također, trudim se ne jesti često slatko, kolače bilo kojeg tipa, a to mi, iskreno, jako teško pada. Ne pijem sokove, to je pravilo. Ljudi se trebaju držati određenih restrikcija u prehrani, ako jedu kruh da onda to bude raženi ili heljdin, ali ne bijelo brašno. Čak ni s tim, zdravim kruhom, ne treba pretjerivati”, objašnjava prof. dr. Predrag Mitrović, kardiolog u UKC Srbije.
On ističe da svačiji organizam drugačije reagira na hranu.
“Netko jede sve i svašta, pa se ne deblja. Postoje ljudi koji su jako mršavi, a jedu nezdravu hranu. Oni, međutim, opet mogu imati problem sa srcem i krvotokom. Sama pretilost nije uvijek direktno proporcionalna sa srčanom bolešću. Kod mršavih ljudi, koji nemaju salo, također se mogu taložiti loše tvari u krvnim žilama. Kod pretilih je očigledno taloženje jer imaju loš metabolizam, ali ni mršavi ljudi nisu zaštićeni srčanih problema ako se hrane nezdravo”, upozorava prof. dr. Mitrović.
Ravnoteža – recept za zdravlje
Ravnoteža zdrave hrane i fizičke aktivnosti je recept za zdravlje, kaže prof. dr. Arsen Ristić, načelnik Odjela za srčanu insuficijenciju u UKC Srbije.
“Trudim se ne jesti ekstremno masnu hranu. Sve ono s čega se cijedi masnoća, ne želim u svom organizmu. Važno mi je da obroci budu raznovrsni, češći, a manji. Ljudi trebaju znati da je ključ u balansiranju fizičke aktivnosti s unosom hrane. Povrće mogu jesti uvijek i ono je svima preporučljivo u većim količinama, salata, krastavac, kupus. Također, slatko se može jesti, ali u manjim količinama i odmah nakon slanog obroka. Ako netko jede slatko, bolje je konzumirati ga u nastavku obroka jer ako ga jede posebno, onda gušterača mora potrošiti puno više energije nego kada ga jedete nakon nečeg slanog”, objašnjava prof. dr. Ristić.
Postoje opće preporuke za zdravu prehranu koja odgovara svima.
“Svakom organizmu odgovaraju češći, a manji obroci. Ako ljudi vole meso, trebaju jesti puretnu, piletinu ili ribu. Oni koji imaju slabo srce, trebaju izbegavati slanu hranu i mineralnu vodu. Najrizičnije je kad srčanog bolesnika netko pozove na svadbu ili sličnu proslavu, a tamo ima puno hrane koja je dosta slana. Ako ta osoba pojede pomalo od svega što se nudi, to za posljedicu može imati da mu na kraju zabave pozli jer se voda uvuče u pluća i dođe do gušenja, a sve zbog hrane”, naglašava profesor Ristić.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare