Bivši financijski šef EU-a upozorava na novu krizu: "Zabrinut sam jednako kao Draghi"

"Zabrinut sam jednako kao Mario Draghi", rekao je John Berrigan u intervjuu za Politico, referirajući se na bivšeg predsjednika Europske središnje banke, koji je ranije upozorio da Europu čeka "spora agonija" ako godišnje ne uloži najmanje 800 milijardi eura u modernizaciju posustalog gospodarstva.

Financije većine europskih vlada previše su opterećene da bi mogle podnijeti velik dio tog tereta nakon što su potrošile goleme iznose kako bi zaštitile građane i poduzeća od posljedica pandemije i dva energetska cjenovna šoka od 2022. godine. Rast kamatnih stopa, kojim se nastojala suzbiti inflacija, dodatno je povećao troškove zaduživanja i servisiranja javnog duga.

"Zarobljeni smo u ravnoteži niskog rasta"

Bez snažnijeg gospodarskog rasta zadužene vlade teško će prikupiti dovoljno poreznih prihoda za uravnoteženje proračuna bez bolnih mjera štednje, i to u trenutku kad jačaju krajnje desne i euroskeptične stranke.

"Zarobljeni smo u ravnoteži niskog rasta", rekao je Berrigan iz zgrade Berlaymont, sjedišta Europske komisije u kojem je radio od 1986. godine. "A to će u jednom trenutku i samo postati pitanje stabilnosti."

Europska komisija svojedobno je zatražila od Draghija da sastavi izvješće o politikama, inicijativama i reformama potrebnima kako bi EU svoje posustalo gospodarstvo pretvorio u motor sposoban držati korak sa Sjedinjenim Državama i Kinom. Dvije godine nakon objave njegova izvješća provedena je tek otprilike četvrtina preporuka.

Opasno slabljenje standarda kreditiranja

Bruxelles je u međuvremenu pokrenuo kampanju za smanjenje birokracije i regulatornih prepreka kako bi europskim kompanijama olakšao rast. Banke također traže ublažavanje kapitalnih zahtjeva za koje tvrde da ih sprečavaju u financiranju europskih investicijskih potreba.

No Berrigan upozorava da bi pokušaj poticanja rasta slabljenjem standarda kreditiranja mogao EU učiniti još ranjivijim.

"Nema osjećaja da ljudi stoje u redovima pred bankama pokušavajući dobiti kredite", rekao je 65-godišnji Berrigan.

Slabljenje zaštitnih mehanizama posebno je opasno u trenutku kada vlade imaju malo prostora za ublažavanje nove krize.

"Ako šok probije otpornost sustava, prenijet će se kroz cijeli sustav. Neće biti načina da se ublaži udar", upozorio je.

Iskustvo velike financijske krize

Berrigan, koji je prošle srijede otišao u mirovinu nakon šest godina na čelu Komisijine Glavne uprave za financijsku stabilnost, financijske usluge i uniju tržišta kapitala (FISMA), dobro poznaje gospodarske krize.

Deset godina nakon što je sudjelovao u uvođenju novčanica i kovanica eura 2002. godine, što smatra jednim od vrhunaca svoje karijere, svjedočio je dužničkoj krizi koja je gotovo razorila monetarnu uniju.

Nakon financijskog sloma 2008. godine, koji je razotkrio opasnu kombinaciju visokog duga, prezaduženih banaka i slabog gospodarskog rasta, Cipar, Grčka, Irska, Portugal i Španjolska trebali su financijske pakete pomoći.

"Bilo je nekoliko takvih noći kada biste otišli spavati ne znajući hoće li ujutro sve biti u redu", prisjetio se.

"Svijet je danas opasnije mjesto"

Europa je od dužničke krize ipak napravila znatan pomak. Stroža pravila javne potrošnje donijela su veći nadzor nad državnim financijama, dok su banke, prema Berriganu, danas "mnogo otpornije" nego 2008. zahvaljujući strožem nadzoru i većim kapitalnim rezervama.

Smatra da ima smisla uklanjati pravila koja dovode do nepotrebnog dvostrukog reguliranja, ali upozorava da samo smanjivanje administrativnog tereta neće mnogo pomoći europskim kompanijama ako EU ne izgradi snažno tržište kapitala na kojem inovativna poduzeća mogu prikupljati novac.

U suprotnom će europske kompanije i dalje odlaziti u New York u potrazi za investitorima na Wall Streetu.

"Gospodarsku slabost obično prati politička slabost, a nakon toga dolaze financijski problemi", upozorio je Berrigan.

Istodobno priznaje da je gotovo nemoguće predvidjeti odakle će doći sljedeća financijska kriza.

"Stvar s krizama je u tome što uvijek dolaze s mjesta na koje ne gledate."

"Svijet je danas opasnije mjesto"

Prema njegovu mišljenju, države članice morat će se snažnije povezati i dodatno integrirati želi li EU svojim kompanijama omogućiti veličinu tržišta potrebnu za globalno natjecanje.

To neće biti jednostavno u vrijeme jačanja populističkih, krajnje desnih i euroskeptičnih stranaka diljem Europe. U Njemačkoj raste potpora Alternativi za Njemačku, dok u Francuskoj ankete pokazuju snažnu potporu Nacionalnom okupljanju uoči predsjedničkih izbora sljedeće godine.

Bez obzira na političke rezultate, Berrigan smatra da ekonomska stvarnost ostavlja malo prostora za manevar. Njemačkoj su potrebne gospodarske reforme, dok će Francuska morati donositi teške fiskalne odluke kako bi ograničila potrošnju i rastući javni dug.

Upravo te okolnosti, kao i sve agresivnija politika SAD-a i Kine, daju mu određenu sigurnost da će Europa na kraju pronaći način za zajedničko djelovanje.

"Svijet je danas opasnije i nesigurnije mjesto. Manje uređeno mjesto", rekao je.

"Uvijek mislim da bismo, kada EU ne bi postojao, sada trčali naokolo pokušavajući ga stvoriti."