Kanada bi mogla postati prva "pridružena članica" EU-a: Što bi to zapravo značilo?

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen izjavila je u srijedu da želi otvoriti vrata Kanadi kako bi postala prva "pridružena članica" Europske unije.

Ranije ovog tjedna kanadski premijer Mark Carney, koji je boravio u Strasbourgu kako bi poslušao godišnji govor Ursule von der Leyen o stanju Unije, rekao je da Kanada želi "jedinstven savez" s EU-om, ali ne i članstvo.

Što bi novi odnos mogao uključivati?

U ugovorima Europske unije trenutačno ne postoji status "pridružene članice", iako su se tijekom godina unutar Unije pojavljivale različite ideje o nekoj vrsti pridruženog članstva.

Nedavno je Njemačka predložila da Ukrajina postane pridružena članica kao prijelazni korak prema punopravnom članstvu. Međutim, prijedlog nije dobio veću potporu jer su mu se usprotivile neke članice EU-a, piše Reuters.

Što Kanada želi?

Carney traži nova savezništva u vrijeme opetovanih prijetnji američkog predsjednika Donalda Trumpa kanadskom suverenitetu.

Kanada i EU žele produbiti suradnju kako bi se suprotstavili američkoj i kineskoj gospodarskoj dominaciji te očuvali demokraciju i međunarodni poredak utemeljen na pravilima, za koje smatraju da su ugroženi.

Von der Leyen je u svom govoru najavila stvaranje "zajedničkog prostora prosperiteta i gospodarstva". Suradnja bi obuhvatila proizvodnju, tehnološki savez, povezivanje obrambenih industrija, Arktik, umjetnu inteligenciju, energetiku i kritične sirovine.

Zašto bi "pridruženo članstvo" moglo biti komplicirano?

Uvođenje takvog statusa bilo bi presedan i moglo bi biti pravno vrlo složeno.

Von der Leyen govorila je kao predsjednica Europske komisije, izvršnog tijela EU-a, no o tome bi u konačnici morale odlučivati države članice.

Nema naznaka da von der Leyen predlaže unošenje statusa "pridružene članice" u ugovore EU-a. Takva bi promjena zahtijevala jednoglasnu potporu svih 27 članica, kao i ratifikaciju u svakoj od njih.

Kanada i EU već imaju trgovinski sporazum CETA. Međutim, više od desetljeća nakon što je sporazum sklopljen i devet godina nakon što se počeo privremeno primjenjivati, nekoliko članica EU-a još ga nije ratificiralo.

Ako bi se Kanada željela čvršće povezati s jedinstvenim tržištem EU-a, Ottawa bi svoje standarde i propise morala uskladiti s europskim zakonodavstvom.

Uđe li na jedinstveno tržište bez punopravnog članstva, Kanada bi morala prihvaćati pravila na čije donošenje ne bi mogla utjecati, slično Islandu, Norveškoj i Lihtenštajnu, članicama Europskog gospodarskog prostora.

Švicarska pak ima pristup pojedinim dijelovima jedinstvenog tržišta putem sporazuma koji obuhvaćaju područja poput slobodnog kretanja ljudi, prometa i priznavanja standarda proizvoda.

Kanadski propisi tradicionalno su bili prilagođeni njezinu najvećem trgovinskom partneru – Sjedinjenim Američkim Državama.

Što to znači za zemlje kandidatkinje za članstvo u EU-u?

Nastojanje Kanade i EU-a da uspostave dublji savez neće utjecati na pristupni put europskih zemalja kandidatkinja. Ipak, moglo bi izazvati nezadovoljstvo ako se stekne dojam da Kanada ima povlašten tretman.

Pregovori o pristupanju i usklađivanje s pravilima EU-a dugotrajan su proces koji od država kandidatkinja često zahtijeva provođenje politički osjetljivih reformi.

Punopravno članstvo dostupno je samo europskim državama, a donosi pristup jedinstvenom tržištu EU-a vrijednom 18 bilijuna eura, pravo glasa i zastupljenost u institucijama, pristup europskim fondovima te pravnu zaštitu pred Sudom Europske unije.

Ukrajina je njemački prijedlog o "pridruženom članstvu" ocijenila "nepravednim" jer bi u takvom modelu sudjelovala u Uniji, ali bez prava glasa.

EU je naveo da bi nove članice mogao primiti već 2030. godine. Crna Gora, Albanija, Ukrajina i Moldavija trenutačno su najdalje odmakle među državama kandidatkinjama.