Automobil je danas postao prijeka potreba pa je na cestama i sve više vozača, kojih Hrvatska broji više od dva milijuna. Kad je o nesrećama riječ, zabrinjavajuće je da se 80 posto njih događa u naseljenim mjestima i to najviše u srpnju i kolovozu, za danjeg svjetla. Zato bi svi vozači, upozoravaju liječnici, trebali znati kakvo im je zdravlje jer im tijelo zasigurno odašilje signale koje se ne smije zanemarivati.

To uključuje prijeteća, krvožilna i srčana oboljenja, dijabetes, alergije i dr. Kada je o potonjem riječ, iz Revije HAK-a pitali su dr. sc. Damira Memića, specijalista medicine rada i sporta iz Doma zdravlja Zagreb Zapad, zbog kojih zdravstvenih dijagnoza on ne bi sjeo za upravljač automobila, ako ne bi postojalo liječničko odobrenje. Ponajprije su to, rekao je, akutne psihoze, srčane aritmije sa sinkopom, epilepsija, posljedice srčanog i moždanog udara, katarakte…

1. Akutne i druge vrste psihoza

Psihotična su to stanja slika u glavi s pogrešnim doživljajem stvarnosti i uvjerenosti u nešto, što u njoj nema uporište. Karakteriziraju ih osjećaj proganjanja, promatranja, glasovi koji se čuju, gubitak motivacije, socijalna povučenost. Oboljeli osjećaju da im se nešto smješta i sl. Uzroci su joj genetika, stres, ali i druga mentalna oboljenja. Liječi se ponajprije antipsihoticima, a uspjeh ovisi o uzroku, tipu oboljenja, suradnji bolesnika, kombinaciji metoda liječenja i dr.

2. Srčane aritmije sa sinkopom (nesvjestica)

Riječ je o ubrzanom odnosno usporenom nepravilnom radu srčanog ritma. Aritmija ima više vrsta. Kada je srčani ritam uredan, otkucaji su srca od 60 do 100 otkucaja u minuti. Preko stotinu otkucaja u minuti rezultirat će tahikardijom, a ispod 50 do bradikardijom. Ozbiljna je u tom kolopletu i iznenadna paroksizmalna tahikardija, koju izazivaju i određeni napori (kašalj, zatvor…). Ovisno o uzroku i težini bolesti aritmije se liječe lijekovima ili ugradnjom elektrostimulatora te nekom drugom medicinskom metodom.

3. Epilepsija

Bolest čiji napadi s poremećajem svijesti ili bez njega ostavljaju ožiljke na mozgu. Kliničke su slike, ovisno o vrsti napada, brojne: od trzanja, grčenja, izvijanja glave, vrata, očiju do smetnji govora, pjene, sline na ustima…. Vozačima već i bljeskanje svjetala može izazvati napade, kao i zvukovi. Bolest mora biti stabilizirana da bi takva osoba mogla sudjelovati u prometu, a liječi se antiepilepticima pa čak i kirurški.

4. Katarakte (siva mrena)

Staračke mrene opasnost su za vozače. Posebice kad im oštrina vida padne ispod 50 posto pa uzrokuje zamagljen vid. Javljaju se različito zbog traume, dijabetesa, starenja, a nerijetko od 50. godine. Razlog im je nedovoljna prolaznost svjetla odnosno zamućenost očne leće. Zato je posebna opasnost vožnja u sumrak i noću.

5. Posljedice srčanog i moždanog udara

Učestale glavobolje, omaglice, iskrenje pred očima, smetenost, dezorijentiranost prethode problemima s visokim tlakom i tranzitornim ishemičnim atakama (TIA), koje mogu rezultirati i kratkotrajnom oduzetošću, a u konačnici i moždanim udarom. Bol u lijevoj ruci, gušenje, stezanje u prsima kao i probadanja oko srca slika su opasnih kardioloških teškoća koje nakon infarkta moraju biti dobro regulirane da bi se moglo sjesti za upravljač.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.