Proračun programa "Kreativna Europa" koji je na plenarnoj sjednici u Europskom parlamentu usvojen u srijedu udvostručio se u odnosu na prethodne godine i sada iznosi 2,5 milijardi eura, što je dosad najveća financijska injekcija EU u tom sektoru.

Program “Kreativna Europa” jedini je program EU-a za potporu kulturnom i audiovizualnom sektoru. Glavni mu je cilj znatno povećanje proračuna za kulturu, što se ispostavilo naročito važnim u pandemiji u kojoj je taj sektor bio znatno pogođen.

Proračun za razdoblje 2021.- 2027. mu je gotovo udvostručen u odnosu na 2014. – 2020., što je dosad najveća financijska podrška EU za kulturu.

Najveći dio proračuna (1,4 milijarde eura) pripast će programu koji podržava razvoj, promociju i distribuciju europskih filmova i audiovizualnih djela u Europi i šire.

Uložit će se i u prekogranične kulturne i kreativne projekte te u suradnju (mreže, platforme, inovacijski projekti) između organizacija i profesionalaca u glazbi, književnosti, arhitekturi, kao i u nagrade i inicijative EU za kulturu.

Proračunom će se prvi put podržati i medijska pismenost, pluralizam, sloboda tiska, kvalitetno novinarstvo, a medijima će se pomoći u boljem rješavanju izazova digitalizacije.

Zahvaljujući povećanom proračunu program će imati još veću ulogu u daljnjem razvoju europske kulture, identiteta i raznolikosti.

Talijanski eurozastupnik i izvjestitelj za program “Kreativna Europa” Massimiliano Smeringo na plenarnom je zasjedanju EP-a istaknuo da je “sve što se financira iz našeg programa pred velikim problemima zbog pandemije”. Dodao da je povećanje proračuna jako važno i pohvalno, ali da “taj iznos i dalje nije dovoljan”.

“Programom želimo i poseban naglasak staviti na to da počnemo sve više voditi računa o ekološkim zahtjevima i ravnopravnosti spolova u kulturi, a njime smo obuhvatili i strategiju za osobe s invaliditetom”, rekao je izvjestitelj s naglaskom da će se posebno jačati uloga i kreativnost žena.

Europska povjerenica za inovacije, istraživanje i kulturu Mariya Gabriel rekavši da je pandemija izuzetno utjecala na kulturnu, ali dodaje je “dobar znak što će se na manifestacijama uskoro vratiti gledatelji, iako je sve to još uvijek daleko od normalnog”.

“U kinima i muzejima zabilježeni su veliki gubitci prihoda. Ovim programom podržavamo raznolikost u području jezika i kulture, kao i konkurentnost i inovacije na koje trebamo staviti poseban naglasak”, rekla je Gabriel.

“Uz to, kultura može igrati izuzetnu ulogu u gospodarskom oporavku”, zaključila je.

Zastrašujuć gubitak

Rumunjski eurozastupnik Victor Negrescu ovaj program smatra izuzetno važnim instrumentom za promjene, ali ni po njemu “financijska sredstva nisu dostatna”.

“Ovaj program donosi nadu i umjetnicima će omogućiti veću kreativnost”, smatra Negrescu.

“Kultura u okviru suzbijanja pandemije jedan od sektora koji su najteže pogođeni, a izgubljeno je čak 76 posto prihoda” u odnosu na prijepandemijsko razdoblje, dodao je.

“To je najblaže rečeno zastrašujuće. U umjetnosti je velik broj samozaposlenih koji nisu dovoljno zaštićeni od pandemije i sličnih kriza, a mislim da je najgore upravo u Italiji, zemlji s najvećim brojem kulturnih ustanova u Europi”, rekao je Negrescu.

“Umjetnici moraju imati socijalno osiguranje, ne smiju imati taj kronični strah od nezaposlenosti, pravo na zdravstveno i mirovinu”, istaknula je Gabriel pri kraju sjednice.

Smatra i da će “svaki euro koji proizlazi iz programa biti vrlo dobro uložen”.

Hrvatska eurozastupnica Željana Zovko, članica Odbora za kulturu i obrazovanje EP-a, ističe da je sada na članicama da što učinokvitije iskoriste sredstva koja su im stavljena na raspolaganje.

“Vrlo je važno što smo postigli ovaj dogovor i povećanje proračuna, za koji smo se i najsnažnije zalagali. Na Vijeću je sad koliko će ići na koje projekte i do svake je zemlje koliko će ta sredstva iskoristiti”, rekla je Zovko za Hinu i dodala da će se “ovim programom postići opstanak medija, mobilnost mladih i veće obrazovanje”.

“Za Hrvatsku je najvažnije da programom potaknemo preraspodjelu kulturnih i obrazovnih centara, da i mi u nekom od tih područja postanemo značajni u EU-u”, zaključila je Zovko.

“Kreativna Europa jedini je program EU posvećen kulturnom i kreativnom sektoru i ključan je za promicanje naše bogate kulturne baštine diljem Europe i svijeta”, istaknula je Zovko i dodala kako će nova inačica toga programa pomoći oporavku, transformaciji i većoj otpornosti ovih sektora, a na čemu i sama radi kroz izvješće o europskim medijima u digitalnom desetljeću.

Europski parlament na svojim stranicama ističe da su europarlementarci u pregovorima s Vijećem također uspješno uključili obvezu programa za promicanje i potporu umjetničkoj i profesionalnoj karijeri žena, te napominje da su žene i dalje nedovoljno zastupljene na mjestima odlučivanja u kulturnim, umjetničkim i kreativnim institucijama.