Predsjednik Hrvatskog narodnog sabora BiH i tamošnjeg HDZ-a Dragan Čović izjavio je u ponedjeljak da ta zemlja nikada neće biti unitarno uređena, uz ostvarivanje dominacije brojnijih naroda, i ponovno izrazio očekivanje da će se izmijeniti Izborni zakon kako bi se zaštitila prava Hrvata.

“Bosna i Hercegovina nikad neće biti unitarna država. Neće biti ni građanska, na način kako to netko smišlja i želi provesti kroz dominaciju nad drugim”, rekao je Čović na Petom saboru udruge Hrvatske zajednice Herceg-Bosne u Mostaru.

Po njegovim riječima, u BiH su prava građana ostvarena s mogućnošću biranja predstavnika kroz općinska i gradska vijeća te zastupničke domove i županijske skupštine, dok Predsjedništvo BiH i gornji, nacionalno koncipirani domovi naroda postoje kako bi se kroz njih zaštitila prava konstitutivnih naroda.

“Oko toga se ne pregovara”, istaknuo je Čović. Predsjednik HNS-a BiH je izrazio očekivanje da će se tijekom ove, neizborne godine, izmijeniti Izborni zakon kako bi Hrvati mogli birati svoje predstavnike u domovima naroda i Predsjedništvu BiH.

“Legitimno predstavljanje i naša prava kao konstitutivnog naroda nam nitko ne može i neće uskratiti u našoj domovini”, dodao je.

Po Čovićevom tumačenju, presude Europskog suda za ljudska prava, kao i Ustavnoga suda BiH, mogu se provesti kroz formiranje dvije izborne jedinice u Federaciji BiH.

Podsjetio je kako 17. lipnja istječe rok kojega je potpisom sporazuma u Mostaru prošle godine, u nazočnosti vodećih zapadnih diplomata, postavio zajedno s predsjednikom vodeće bošnjačke SDA Bakirom Izetbegovićem kako bi se izmijenio Izborni zakon. No, do sada nije došlo do napretka u tim pregovorima, a malo optimizma daje i Međuresorna radna skupina za izmjenu Izbornog zakona, koja se na dva sastanka nije uspjela niti dogovoriti o načinu donošenju odluka unutar ovoga tijela.

Hrvatski politički predstavnici upozoravali su kako su Bošnjaci u tri navrata Hrvatima nametnuli člana Predsjedništva BiH, ali i dio izaslanika u Domu naroda Federacije BiH. Presude Suda za ljudska prava u Strasbourgu odnose se na mogućnost da se i predstavnici manjina kandidiraju za vodeće pozicije u državi, dok je Ustavni sud BiH naložio da se osigura legitimno političko predstavljanje triju konstitutivnih naroda u BiH bez preglasavanja od brojčano većih zajednica.