Crna Gora u petak slavi Dan neovisnosti, u spomen na dan kada se većinskom odlukom građana na referendumu odvojila od zajednice sa Srbijom, a političke podjele koje su vladale i prije 15 godina postoje i danas.
Referendum o neovisnosti 21. svibnja 2006. obilježila je velika izlaznost građana, čak 86,5 posto, od kojih je crnogorsku neovisnost podržalo njih 55,5 posto, dok je za opstanak zajedničke države Srbije i Crne Gore glasalo 44,5 posto birača. Specifičnost ovog referenduma bila je, na preporuku Europske unije, da je za uspjeh referenduma bilo neophodno da neovisnost podrži više od 55 posto izišlih birača.
Ovogodišnja proslava crnogorskog dana neovisnosti prva je a da na vlasti nije Demokratska partija socijalista, Mila Đukanovića, koja je vodila pokret za neovisnost 2006. i koja je nakon 30 godina vlasti poražena na izborima u kolovozu 2020. Na vlast je na došla prosrpska koalicija, na čelu s premijerom Zdravkom Krivokapićem koji je blizak Srpskoj pravoslavnoj crkvi.
Nakon promjene vlasti počele su rasti političke tenzije i jačanje procrnogorske i prosrpske političke opcije, što se prenijelo i na 2021. Opcija koja sebe naziva crnogorskim domoljubima optužuje novu vlast da radi na potiranju crnogorskog identiteta te da želi Crnu Goru vratiti u „okrilje“ Srbije.
Na današnjoj središnjoj proslavi Dana neovisnosti na Cetinju bit će razvijena najveća crnogorska zastava na svijetu, napravljena posebno za ovu priliku, dimenzija 100×50 metara, dok se na Lovćenu, simbolu crnogorske neovisnosti očekuje okupljanje nekoliko desetina tisuća ljudi.
S druge strane, mediji navode da su u Budvi, gradu u kojem je lokalnu vlast čini prosrpska koalicija, uz crnogorsku zastavu, prigodno istaknute i zastave Srbije i EU. U Nikšiću, Beranama i Andrijevici pak, gdje je također na vlasti prosrpska kolacija, nema istaknutih državnih simbola iako je 21. svibnja jedan od najznačajnih datuma u novijoj povijesti zemlje.
Đukanović: Čvrsti temelji crnogorske države
Crna Gora skoro pola godine živi u političkoj kohabitaciji. Na jednoj strani je crnogorski predsjednik Milo Đukanović, a na drugoj su premijer Krivokapić i njegovi koalicijski partneri, predsjednik parlamenta Aleksa Bečić i potpredsjednik vlade Dritan Abazović.
Kako kohabitacija funkcionira pokazuje primjer prijema povodom Dana neovisnosti, koji su organizirali Krivokapić i Bečić, na kojem nije bio Đukanović, koji se ispričao odsustvom iz zemlje.
Đukanović je ipak za RTCG rekao da je crnogorski državni temelj pouzdan te da će izdržati probu i iskušenje kroz koje sada prolazi, istaknuvši da će zemlja nastaviti putem europskog razvoja. Kazao je da je svjestan da se moglo više postići, ali da se “u 15 godina ne može nadoknaditi ono što je propušteno stoljećima”.
Krivokapić: Izgradnja građanskog centra i suprotstavljanje kriminalu
Premijer Krivokapić sa svoje je strane ocijenio da je neovisnost Crne Gore morala rezultirati većim zajedništvom, integracijom građana, harmonijom, jasnom vizijom, blagostanjem i primjenom zakona bez selektivnosti.
Istaknuo je da je u 15 godina od obnavljanja neovisnosti Crne Gore do promjene vlasti vođenje državnih poslova bilo podređeno interesima stranačkih članova, uz namještanje poslova, poslušnost i rodbinske i stranačke veze. Kazao je da je na taj način Đukanovićev DPS stvorio zarobljenu državu koju nova vlast mijenja.
“Mi danas stvaramo državu okrenutu svim građanima”, kazao je Krivokapić navodeći da se gradi “građanski centar koji će…omogućiti budućnost svim građanima Crne Gore”. “Vlada je posvećena suprotstavljanju kriminalnim sustavima”, poručio je Krivokapić.
Predsjednik crnogorskog parlamenta Aleksa Bečić ocijenio je da Crna Gora tek sada radi odlučne korake u pravcu demokratizacije društva, pravne države i vladavine prava te da “bez toga ni državnost ni neovisnost zemlje nije bila zaokružena”.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!