Što čeka Srbiju nakon nedjelje? Pet je mogućih scenarija

Oko 6,5 milijuna birača uSrbiji 25. listopada izlazi na parlamentarne izborekoji bi mogli biti prekretnica. Obilježeni su građanskim nemirima, novim političkim odnosima, optužbama za nepravilnosti, neizvjesnim ishodom i mogućim dalekosežnim posljedicama.

U nastavku pročitajte kratak pregled ključnih pitanja.

Što se događa i zašto je to važno?

Dva događaja obilježila su ove izbore.

Prvi je bio urušavanje nadstrešnice na željezničkom kolodvoru u Novom Sadu u studenome 2024., u kojem je poginulo 16 ljudi. Tragedija je razotkrila golemu korupciju u vlasti i institucijama te potaknula dvije godine protuvladinih prosvjeda.

Drugi je bio pogreb uz vojne počasti priređen srpskom generalu Ratku Mladiću, poznatom kao „krvnik Bosne”, koji je osuđen zbog organiziranja najtežeg masakra u Europi nakon Drugog svjetskog rata, ali je prošlog mjeseca pokopan u Beogradu uz vojne počasti.

Usred međunarodnog zgražanja, ali i snažnog nacionalističkog ponosa u Srbiji, sve autoritarniji predsjednik Aleksandar Vučić, koji već 14 godina dominira srpskom politikom, podnio je ostavku kako bi predvodio izbornu listu vladajuće Srpske napredne stranke (SNS), nastojeći postati premijer.

Nasuprot njemu stoji Studentska lista, decentralizirana koalicija nastala iz građanskog pokreta koji predvode studenti. Od spontanog prosvjednog pokreta nakon novosadske tragedije prerasla je u ozbiljnog parlamentarnog izazivača koji nudi jasnu alternativu tradicionalnim strankama.

Ovi su izbori važni jer Srbija, zemlja kandidatkinja za članstvo u Europskoj uniji, i dalje balansira između odnosa sa Zapadom, Rusijom i Kinom. Pristranost medija, zastrašivanje birača i nepravilnosti u biračkim popisima znače da bi svaki rezultat mogao biti osporen, što bi moglo izazvati masovne prosvjede i dodatno pogoršati regionalnu nestabilnost.

Tko su ključni akteri i stranke?

Vučićev SNS okosnica je liste „Ujedinjena Srbija”. Stranka se oslanja na kontrolu javnih financija, naklonjenost medija i snažnu podršku nacionalističkih birača, ali njezinu kampanju zasjenile su optužbe za sustavnu manipulaciju biračima.

Studentska lista odbacuje stranačku hijerarhiju i jednog istaknutog vođu, dajući prednost lokalno cijenjenim akademicima i stručnjacima, a djeluje kroz sveučilišne mreže. Njezina brza i duhovita kampanja mobilizirala je velik broj birača koji su se dotad držali podalje od politike.

Zbog toga su tradicionalne oporbene stranke u Srbiji uglavnom marginalizirane, a njihova ukupna potpora pala je s 30 na 10 do 15 posto. Neke su stranke podržale Studentsku listu. Druge, poput Europske Srbije, možda neće prijeći izborni prag od tri posto.

Istodobno je srpski desni, nacionalistički blok duboko podijeljen, a dodatno ga je oslabilo neočekivano povlačenje stranke Mi – Snaga naroda zbog optužbi o ruskom utjecaju. Dio nacionalističkih birača mogao bi se okrenuti SNS-u.

Kakav se ishod očekuje i kada će biti poznat?

Istraživanja javnog mnijenja daju proturječne rezultate i nisu osobito pouzdana. Postoji i ozbiljna zabrinutost za regularnost izbora, uz optužbe za državno nasilje nad oporbenim aktivistima te manipulacije vlasti biračkim popisima i organizacijom glasovanja u inozemstvu.

Posljednjih mjeseci neka su istraživanja prednost davala SNS-u, druga Studentskoj listi, dok su treća predviđala gotovo izjednačenu utrku.

Zbog toga postoji ozbiljan rizik da će rezultat biti osporen, bez obzira na to tko osvoji većinu od 126 zastupničkih mjesta u parlamentu koji ima ukupno 250 zastupnika.

Pet scenarija

Analitičari Europskog vijeća za vanjske odnose (ECFR) navode pet glavnih mogućih scenarija.

SNS bi mogao ostvariti uvjerljivu pobjedu, pri čemu bi Studentska lista ušla u parlament kao snažna oporba. Druga je mogućnost tijesna i osporavana pobjeda SNS-a, koja bi mogla dovesti do uličnih prosvjeda i pravnih postupaka.

Izbori bi mogli završiti i bez jasnog pobjednika, odnosno bez većine za bilo koju od dviju glavnih koalicija. U tom bi slučaju manje tradicionalne stranke, poput socijalista, mogle imati presudnu ulogu u sastavljanju vlasti ili bi se izbori mogli ponoviti.

Studentska lista mogla bi osvojiti većinu, ali bi Vučić i SNS mogli osporiti rezultat, što bi ponovno moglo izazvati prosvjede i moguću nasilnu represiju.

Peti je scenarij jasna pobjeda Studentske liste, koja bi omogućila miran prijenos vlasti i usmjerila Srbiju prema bitno drukčijoj budućnosti.

Kakve bi mogle biti posljedice?

U samoj Srbiji neposredne posljedice ovisit će o tome hoće li birači prihvatiti rezultate kao legitimne.

Pobjeda bilo koje strane obilježena očitim nepravilnostima ili osporavan prijenos vlasti mogli bi dovesti do građanskih nemira, nasilnih sukoba i institucionalne blokade.

Čak i ako Studentska lista pobijedi i uspije osigurati miran prijenos vlasti, upravljanje državom bit će velik izazov, što pokazuje i iskustvo Pétera Magyara nakon pobjede nad neliberalnim Viktorom Orbánom u Mađarskoj.

Reformiranje sustava nakon 14 godina centralizirane kontrole SNS-a neće biti jednostavno.

Na međunarodnoj razini izbori će imati posljedice i za Europsku uniju. Vučićeva pobjeda obilježena nepravilnostima prisilila bi Bruxelles da odluči hoće li nastaviti pragmatičnu diplomaciju temeljenu na konkretnim interesima ili zamrznuti sredstva namijenjena europskim integracijama.

Pobjeda Studentske liste, s druge strane, zahtijevala bi hitnu financijsku pomoć i jasan put prema članstvu u EU-u.

Trumpova administracija u SAD-u vidi gospodarske mogućnosti u Srbiji te je sredinom 2026. pokrenula „strateški dijalog” s Beogradom o energetici i tehnologiji.

Vlada predvođena SNS-om vjerojatno bi nastavila dosadašnje nezgodno geopolitičko balansiranje Srbije.

S druge strane, vlada predvođena Studentskom listom otvorila bi mogućnost da se ova zapadnobalkanska zemlja mnogo odlučnije okrene Europi.