Vučić ili studenti: Što izbori u Srbiji znače za Dodika i Republiku Srpsku?

Za takvu tvrdnju Milorad Dodik nije ponudio konkretne dokaze. Podršku Vučiću predstavlja kao pitanje zaštite interesa Republike Srpske, iako bi promjena vlasti u Srbiji mogla prije svega utjecati na njegov vlastiti politički položaj.

Zašto je Dodiku važan Vučić?

Dodik se u kampanju u Srbiji uključio nakon pobjede SNSD-a na općim izborima u BiH 4. listopada. Kandidat njegove stranke Savo Minić izabran je za predsjednika Republike Srpske s 52,1 posto glasova, dok je Željka Cvijanović osvojila novi mandat srpske članice Predsjedništva BiH s 55,6 posto. SNSD je osvojio i najviše glasova za Narodnu skupštinu RS-a.

Dodikov mandat predsjednika Republike Srpske prestao je 2025. godine, nakon pravomoćne presude i odluke Središnjeg izbornog povjerenstva BiH. Beograd mu je tijekom tog razdoblja ostao glavni politički oslonac, piše N1 BiH.

Dodik tvrdi da Srbija bez snažnog Vučića znači slabiju Republiku Srpsku. Kao dokaz Vučićeve podrške navodi ulaganja u infrastrukturu i zdravstvo te pomoć na međunarodnim forumima.

Čelnik SNSD-a ima pravo glasa u Srbiji i redovito sudjeluje na skupovima Vučićeva SNS-a. Tijekom političke karijere uglavnom je podržavao opcije koje su bile na vlasti u Beogradu, no sa Studentskom listom takva bi suradnja mogla biti znatno teža.

Studenti u blagoj prednosti prema anketama

Istraživanje Nove srpske političke misli (NSPM), objavljeno 20. listopada, Studentskoj listi daje 44,5 posto, a Vučićevoj listi 42,7 posto podrške.

Riječ je o rezultatima nakon izdvajanja neodlučnih ispitanika, koji čine 18,3 posto ukupnog uzorka. Telefonsko istraživanje provedeno je od 25. rujna do 5. listopada na 1050 ispitanika i ne obuhvaća završnicu kampanje.

NSPM upozorava da rezultati nisu projekcija izbornog ishoda. Među ostalim listama SPS ima 2,9 posto podrške, dok je 2,7 posto ispitanika protiv vlasti, ali ne zna za koju bi listu glasalo.

Vučić je 20. listopada izjavio da njegovi protivnici u anketama vode za oko 1,5 postotnih bodova, ne navodeći na koja se istraživanja poziva.

Studentska lista traži podršku i u Republici Srpskoj

Studentska lista 22. rujna u Bijeljini je pokrenula "Karavanu u Republici Srpskoj", želeći uspostaviti izravan kontakt s biračima koji imaju pravo glasa u Srbiji.

Istodobno je policija Republike Srpske zabranila dva lokalna skupa podrške studentima iz Srbije, uključujući okupljanje planirano za 19. listopada u Banjoj Luci. Policija se pozvala na sigurnosne razloge, dok organizatori tvrde da su zabrane politički motivirane.

Oporbeni političar Nebojša Vukanović podržao je studente i osudio zabrane, dok je predsjednik SDS-a Branko Blanuša poručio da se ne želi miješati u izbore u Srbiji.

Posebno osjetljivo pitanje postala je Srebrenica.

Prema pisanju Politike, na skupu Studentske liste u Novom Pazaru početkom listopada istaknuti su transparenti s porukama da je u Srebrenici počinjen genocid i da je Ratko Mladić ratni zločinac.

Na Palama su se potom pojavile poruke da Republika Srpska "nije genocidna", a Unija studenata RS-a zatražila je od kolega iz Srbije jasno očitovanje.

Pritom poruke s transparenata nisu nužno službeni stav Studentske liste.

Genocid u Srebrenici utvrđen je presudama Haškog tribunala i Međunarodnog suda pravde, a Ratko Mladić pravomoćno je osuđen na doživotni zatvor za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine.

Priznavanje pravomoćno utvrđenog genocida nije isto što i zahtjev za ukidanje Republike Srpske, iako Dodik te dvije stvari povezuje tvrdnjom da studenti Republiku Srpsku smatraju pogreškom koju treba ispraviti.

Što bi studentska vlast promijenila?

U programu Studentske liste, koji sadrži 11 točaka, nema posebnog poglavlja o odnosima s Republikom Srpskom.

Program predviđa reviziju državnih projekata, veću transparentnost ugovora i javne nabave, promjene u medijskom sustavu te depolitizaciju javnih poduzeća.

Takve bi reforme mogle utjecati i na dosadašnje načine političke i financijske suradnje Beograda s vlastima Republike Srpske.

Koliko birača iz BiH može utjecati na rezultat?

Za glasanje na izborima u Srbiji prijavilo se oko 19.800 državljana Srbije koji će glasati u BiH. Vijeće ministara BiH 20. listopada odobrilo je organizaciju glasanja na 27 lokacija.

Dodik očekuje da će glasati oko 20.000 ljudi iz Republike Srpske.

Prijavljeni birači u BiH čine približno 0,3 posto ukupnog broja upisanih birača Srbije. Njihov utjecaj ovisit će o izlaznosti, razlici između izbornih lista i raspodjeli mandata. Nije opravdano unaprijed ih računati kao glasove jedne političke opcije.

Na izborima 2023. u BiH je glasalo 7580 birača, od ukupno 11.500 upisanih. Najviše ih je glasalo u Doboju (937), Višegradu (893) i Banja Luci (821).

Organizacija CRTA 2. rujna objavila je audiosnimku koja, prema njezinim tvrdnjama, upućuje na organizirano očitavanje osobnih iskaznica u Višegradu radi prijavljivanja za glasanje prije raspisivanja izbora.

CRTA je upozorila na moguće zlouporabe osobnih podataka. Prema pravilima Veleposlanstva Srbije, zahtjev za glasanje mora potpisati sam birač, a može se dostaviti osobno, poštom, telefaksom ili elektroničkim putem.

Dodik i Vučić negiraju da organiziraju masovno glasanje Srba s dvojnim državljanstvom.

Tri moguća scenarija nakon izbora

Ustav BiH, odnosno Aneks 4 Daytonskog sporazuma, omogućuje entitetima posebne paralelne odnose sa susjednim državama, uz poštovanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine. No to ne podrazumijeva obvezu podržavanja određene stranke ili političkog čelnika.

Ako pobijedi Vučićeva lista i osigura većinu, Dodik bi zadržao dosadašnjeg saveznika u Beogradu. Nastavak političke suradnje bio bi očekivan, iako bi opseg financijske pomoći i zajedničkih projekata i dalje ovisio o odlukama srbijanskih vlasti.

Ako Studentska lista formira vladu, Dodik bi morao uspostaviti odnos s novom vlašću, bez jamstva dosadašnje političke podrške. Suradnja Srbije i Republike Srpske ne bi automatski prestala, ali bi se mogli promijeniti njezini prioriteti i način provedbe.

Ako nijedna opcija ne osvoji većinu, presudna bi bila raspodjela 250 zastupničkih mandata i mogućnost okupljanja najmanje 126 zastupnika. U tom bi slučaju važnu ulogu mogle imati manje liste i manjinski predstavnici.

Biračka mjesta zatvaraju se u nedjelju u 20 sati, a Vučić je najavio da se neće oglašavati prije 22 sata.

Za Dodika je ključno hoće li u Beogradu zadržati političkog partnera na kojeg se godinama oslanjao. Za Republiku Srpsku važnije je pitanje kakav će odnos prema njezinim institucijama i zajedničkim projektima imati buduća vlada Srbije.