Analitičar: Vučićeve marionete u Crnoj Gori rezolucijom o Jasenovcu pokušale su zaustaviti put prema EU, ali neuspješno

Crna Gora ušla je u završnu fazu pristupnih pregovora s Europskom unijom. Otvorila je svih 33 pregovaračka poglavlja, a do listopada 2026. privremeno je zatvorila njih 21. Cilj je završiti pregovore do kraja ove godine, a ulazak u EU 2028. spominje se kao moguća opcija, ovisno o ispunjavanju preostalih uvjeta i ratifikaciji pristupnog ugovora u svim državama članicama.

U tom procesu važnu ulogu ima i Hrvatska, koja je Crnoj Gori postavila osam zahtjeva povezanih s neriješenim bilateralnim pitanjima. Crnogorska vlada 20. listopada donijela je odluke kojima su ispunjena dva hrvatska zahtjeva – o očuvanju spomen-ploče u Morinju i preimenovanju bazena u Kotoru – dok preostalih šest još čeka rješenje.

Preostali zahtjevi odnose se na odštetu bivšim zatočenicima logora Morinj, pronalazak 14 nestalih hrvatskih državljana, procesuiranje ratnih zločina, rješavanje imovinskih prava hrvatskih obitelji u Crnoj Gori, povrat školskog broda Jadran Hrvatskoj te pitanje kopnene i morske granice.

"Neki zahtjevi Hrvatske nisu jasni građanima Crne Gore"

Vujović smatra da je najveći dio posla u pregovorima već obavljen te da bi Crna Gora mogla zaključiti pregovarački proces do kraja ove godine, pod uvjetom da ne bude većih bilateralnih prepreka.

"Cilj Europske komisije jest da se pregovori završe prije katoličkog Božića, što znači da bi se nešto moglo očekivati do 20. prosinca. Najveći dio posla već je završen. Crna Gora napravila je mnogo, ali neke stvari nisu odrađene onako kako se očekivalo", kazao je.

Prema njegovoj procjeni, završetak pregovora u tom bi roku bio realan ako se ne pojave ozbiljniji problemi, osobito oni koji opterećuju odnose Hrvatske i Crne Gore. U suprotnom, smatra, cijeli bi se proces mogao odgoditi za nekoliko mjeseci, odnosno za početak iduće godine.

Komentirajući osam hrvatskih zahtjeva, Vujović je ocijenio da su neki od njih ostvarivi te ustvrdio da su dva praktički već ispunjena. Kao primjer područja na kojem bi se mogao postići dodatni napredak naveo je procesuiranje ratnih zločina, istaknuvši da je riječ o postupcima koji su u nadležnosti pravosuđa.

Jednim od manje poznatih pitanja u crnogorskoj javnosti smatra imovinskopravne zahtjeve hrvatskih obitelji.

"To je točka na kojoj hrvatska strana inzistira, ali građanima Crne Gore nije osobito poznata. Iskreno, ja sam za to prvi put čuo prije godinu dana. Teško je objasniti kako takav problem postoji jer je riječ o individualnim pravima", rekao je Vujović.

Dodao je da eventualne zlouporabe treba istražiti, a ako se utvrde, sankcionirati i imovinu vratiti zakonitim vlasnicima.

"Brod Jadran za Crnu Goru nije ni imovinsko ni simboličko pitanje"

Među pitanjima koja su najviše prisutna u javnosti Vujović je izdvojio spor oko školskog broda Jadran. Smatra da se u tom slučaju isprepleću hrvatska i srpska pomorska tradicija, a ne crnogorska.

Prema njegovu tumačenju, brod pravno nedvojbeno pripada Crnoj Gori, no ne predstavlja simbol crnogorske mornarice. Podsjetio je da je nastao za vrijeme Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca te ustvrdio da je riječ o brodu koji izvorno pripada Hrvatskoj.

Pritom je naglasio da Crna Gora, prema njegovu tumačenju, nema jednak položaj kao ostale države sljednice bivše Jugoslavije u svim pitanjima sukcesije.

"Crna Gora odrekla se određenih prava kada je napustila zajedničku državu sa Srbijom, dok je Srbija ostala država sljednica i preuzela sve odgovornosti. Kada govorimo o tim pitanjima, uključujući sukcesiju i vojnu imovinu, to je obveza Srbije", rekao je.

Ipak, uvjeren je da bi se oko broda moglo pronaći rješenje jer njegova materijalna vrijednost, kako je procijenio, iznosi između sedam i devet milijuna eura.

"Za Crnu Goru taj brod nije ni imovinsko ni simboličko pitanje. Vjerujem da bi trebao biti poveznica dobrosusjedskih i savezničkih odnosa Crne Gore i Hrvatske", poručio je.

"Vučićevi saveznici i marionete u Crnoj Gori htjeli su isprovocirati vladajuće u Hrvatskoj..."

Osvrnuo se i na pitanje granice između dviju država. Dok kopnenu granicu smatra jasnom, morsku granicu vidi kao neriješeno pitanje.

Prema njegovoj ocjeni, postojeći režim zasad dobro funkcionira, a spor bi se mogao riješiti arbitražom kako ne bi trajno opterećivao odnose dviju susjednih država.

Vujović smatra da je Hrvatska dotad postupala konstruktivno, no da su odnose pogoršale provokacije dijela crnogorske vlasti, za koji vjeruje da je želio zaustaviti europske integracije Crne Gore. Govoreći o tome, kritizirao je političare koje smatra saveznicima srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića.

"Mislim na Vučićeve saveznike i marionete u Crnoj Gori koji su usvojili nesretnu rezoluciju o Jasenovcu kako bi isprovocirali hrvatsku političku elitu, odnosno one koji donose odluke u Hrvatskoj. Kada u tome nisu uspjeli, nastavili su kampanju kojom su nastojali potaknuti hrvatsku javnost da izvrši pritisak na svoje političke čelnike i zaustavi proces europskih integracija Crne Gore", rekao je.

"Hrvatska je opravdano reagirala i otvorila određena pitanja"

Ocijenio je da je službeni Beograd djelovao u tom smjeru, kao i dio crnogorske vlasti, zbog čega je Hrvatska, prema njegovu mišljenju, opravdano reagirala i otvorila određena pitanja.

Među njima je izdvojio i spominjanje sukcesije vojne imovine vrijedne 2,7 milijardi eura, za što smatra da nema odgovarajuću pravnu osnovu.

Unatoč nesuglasicama, podsjetio je da su Hrvatska i Crna Gora članice NATO-a te izrazio nadu da će uskoro zajedno biti i članice Europske unije.

"Crna Gora najspremnija je za EU od država koje su joj se pridružile"

Vujović smatra da bi ulazak Crne Gore u Europsku uniju bio važan ne samo za tu zemlju nego i za cijelu Uniju, osobito zbog mogućeg poticaja drugim državama zapadnog Balkana.

Ocijenio je da se Europska unija i ranije širila vodeći računa o geostrateškim interesima, zbog čega smatra da ni Crna Gora ne mora nužno ispuniti baš svaki uvjet na način na koji se to od nje očekuje u ovom trenutku.

"Crna Gora možda nije ispunila određeni dio zahtjeva ili ih nije ispunila dovoljno kvalitetno, ali mislim da je najspremnija za Europsku uniju u usporedbi s drugim državama u trenutku kada su postajale članice", rekao je.

Kao primjer naveo je Slovačku, za koju smatra da pri ulasku u Uniju nije ispunjavala sve postavljene uvjete, ali je njezino članstvo ipak bilo u interesu EU-a.

"Svi uvjeti nisu bili ispunjeni, ali Europska unija imala je geostratešku korist", dodao je.

"Ulazak Crne Gore u EU bio bi obeshrabrenje za sve one koji zastupaju Vučićevu i Putinovu politiku"

Vujović je zaključio da je Crna Gora iskoristila povijesnu priliku te da postoje realni izgledi za završetak pregovora krajem ove ili početkom iduće godine, nakon čega bi sredinom 2027. mogla potpisati pristupni ugovor.

"To bi bio velik uspjeh, i to ne samo za Crnu Goru. Bio bi to akcelerator brojnih pozitivnih procesa na zapadnom Balkanu, ali i obeshrabrenje za sve one koji zastupaju politike Aleksandra Vučića i ruskog predsjednika Vladimira Putina", kazao je.

Na kraju je istaknuo da Crna Gora ima proeuropsku vlast i proeuropsko usmjerenje te da očekuje kako će takva orijentacija opstati i nakon promjene vlasti.

Prema njegovim riječima, građani Crne Gore podržavaju članstvo u Europskoj uniji i smatraju da toj zajednici pripadaju, za razliku od građana Srbije, gdje je potpora europskom putu slabija.