Tri mjeseca nakon ruske invazije na Ukrajinu velika većina Danaca, gotovo 67 posto, glasala je u srijedu za sudjelovanje u obrambenoj politici Europske unije, pokazuju gotovo potpuni rezultati referenduma održanog u srijedu, prenosi agencija France Presse.

Pozitivan ishod danskog referenduma događa se nakon zahtjeva Finske i Švedske za članstvo u NATO-u, pošto je rat u Ukrajini potaknuo nekoliko europskih zemalja na promjenu obrambene politike.

“Danska je večeras poslala važnu poruku našim saveznicima u Europi i u NATO-u i (predsjedniku Vladimiru) Putinu. Pokazali smo da, kad Putin napadne slobodnu zemlju i zaprijeti europskoj stabilnosti, mi, ostale zemlje se ujedinjujemo”, rekla je premijerka Mette Frederiksen.

“Postojala je Europa do 24. veljače, prije ruske invazije i postoji Europa nakon nje”, rekla je.

Oporba je spremno reagirala. Čelnik konzervativne oporbene stranke Soren Pape rekao je u parlamentu nakon objavljivanja izlaznih anketa: “Sve govori da su Danci danas nakon trideset godina odlučili da trebamo ukinuti naše izuzeće u vezi s obranom i da trebamo čvršće surađivati s Europom”.

Čelnici Europske unije Ursula von der Leyen i Charles Michel izrazili su u srijedu zadovoljstvo “povijesnim” ishodom danskog referenduma o pridruživanju obrani EU-a, nakon prebrojavanja 99 posto listića.

“Pozdravljam snažnu poruku o sudjelovanju u našoj zajedničkoj sigurnosti koju je poslao danski narod”, objavila je na Twitteru predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, “uvjerena da će Danska i EU izvući korist iz te odluke”. “Danski narod je donio povijesnu odluku”, izrazio je zadovoljstvo predsjednik Europskog vijeća Charles Michel.

Danska, članica EU-a od 1973., jedina je zemlja europskog bloka koja nije sudjelovala u njegovoj obrambenoj i sigurnosnoj politici. Referendum je označio prvi uspjeh vlade da ukine niz izuzeća izglasanih na referendumu o Ugovoru iz Maastricha održanom 1993.

Danska je nakon toga bila izvan eurozone – članstvo je odbijeno na referendumu 2000. – ali i izvan europske politike unutarnjih poslova i pravosuđa – ponovno odbijene na referendumu 2015. – te obrane.

Zbog ovog potonjeg izuzeća ta skandinavska zemlja – među osnivačima NATO-a – nije mogla sudjelovati ni u jednoj vojnoj misiji EU-a.

Dva tjedna nakon ruske invazije na Rusiju danska premijerka je objavila da se s većinom stranaka u parlamentu dogovorila o organiziranju referenduma o pridruživanju Zajedničkoj sigurnosnoj i obrambenoj politici EU-a i o velikom ulaganju u obranu kako bi se prešla granica od 2 posto BDP-a za obrambeni proračun kao što to traži NATO.

Jedanaest od 14 stranaka pozvalo je birače da glasaju ‘za’, što je više od tri četvrtine mjesta u parlamentu.

Dvije euroskeptične stranke krajnje desnice Danski narod i Novi konzervativci te stranka radikalne ljevice Lista jedinstva, bile su protiv.

Danski autonomni teritoriji Grenland – koji nije u EU-u – i Farski otoci nisu sudjelovali u referendumu.