VIDEO / U Iranu najmanje 217 mrtvih? Prognani princ: Spremam povratak, zauzmite gradove

Većina poginulih mladih ljudi

Ako se potvrdi, taj broj poginulih ukazivao bi na strahovitu represiju koju je nagovijestilo gotovo potpuno gašenje interneta i telefonskih veza u zemlji od četvrtka navečer. To bi također predstavljalo izravan izazov američkom predsjedniku Donaldu Trumpu, koji je ranije tog dana upozorio da će režim „platiti paklenu cijenu“ ako ubije prosvjednike koji od 28. prosinca u sve većem broju izlaze na ulice.

Prosvjedi, koji se sada protežu na svih 31 pokrajinu, započeli su kao pobuna protiv gospodarstva u slobodnom padu. No ubrzo su se proširili na zahtjeve za rušenjem autoritarnog islamskog režima koji vlada zemljom od oko 92 milijuna stanovnika od 1979. godine. Iako su skupovi uglavnom bili mirni, uz povike „Sloboda“ i „Smrt diktatoru“, neke su državne zgrade vandalizirane.

Liječnik je rekao da su vlasti u petak uklanjale tijela iz bolnica. Većina poginulih bili su mladi ljudi, uključujući nekoliko njih koji su ubijeni ispred policijske postaje u sjevernom Teheranu, kada su snage sigurnosti zapucale strojnicama na prosvjednike, koji su „poginuli na mjestu“. Aktivisti su izvijestili da je u tom incidentu upucano najmanje 30 ljudi.

Organizacije za ljudska prava u petak su izvijestile o znatno manjem broju poginulih nego liječnik, iako se ta razlika može objasniti različitim metodama izvještavanja. Human Rights Activist News Agency sa sjedištem u Washingtonu, koja broji samo identificirane žrtve, izvijestila je o najmanje 63 smrtna slučaja od početka prosvjeda, uključujući 49 civila.

TIME nije uspio neovisno potvrditi ove brojke.

Podaci o žrtvama stigli su u trenutku kada je režim emitirao niz zlokobnih poruka. „Islamska Republika neće ustuknuti pred vandalima“ koji žele „ugoditi“ Trumpu, rekao je vrhovni vođa ajatolah Ali Hamenei u govoru emitiranom u petak. U međuvremenu, teheranski tužitelj izjavio je da bi se prosvjednici mogli suočiti sa smrtnom kaznom. Na državnoj televiziji, dužnosnik Iranske revolucionarne garde upozorio je roditelje da drže djecu podalje od prosvjeda, poručivši: „Ako vas… pogodi metak, nemojte se žaliti.

"Kaos je posvuda"

Prvih 11 dana prosvjeda vladala je neizvjesnost oko reakcije režima. „Sada postoji mnogo neslaganja unutar snaga sigurnosti“ oko toga hoće li masovna represija vratiti red ili dodatno rasplamsati bijes javnosti, rekao je u srijedu za TIME policajac interventne policije, odjeven u crno, u jednom kurdskom gradu na sjeverozapadu Irana. „Unutar interventne policije vlada stopostotna zbunjenost“, rekao je, također anonimno.

Ključne odluke donosile su se na sastancima o kojima se nije izvještavalo policajce poput njega. „Ja sam ovdje višeg ranga, a nemam pojma što se događa. Sve rade u tajnosti i bojimo se onoga što dolazi.“

„Kaos je posvuda – u gradu, u domovima, na ulicama, ali i unutar policijskih snaga“, dodao je. „Poznajem sve policajce u svojoj postaji i oni vjeruju da se režim raspada.“

No krvavi prizori koji su se u petak pojavili na društvenim mrežama, zajedno s izravnim prijetnjama režima, sugerirali su da su jasne zapovijedi ipak izdane.

„Mislim da, u ovim okolnostima, s obzirom na to da su se prosvjedi proširili na područja srednje klase, režim neće oklijevati koristiti brutalnu silu“, rekao je Hossein Hafezian, stručnjak za Iran i politolog sa sjedištem u New Jerseyju. „U ovom trenutku to se smatra egzistencijalnom prijetnjom.“

„Od sada će broj žrtava brzo rasti“, predvidio je, dodavši: „Ali ako Trump napadne nekoliko policijskih vojarni za razbijanje nereda, to bi moglo promijeniti igru!“

I dalje vrlo čvrst režim

Trumpove prijetnje, zajedno s američkim uhićenjem Nicolása Madura, aktualnog predsjednika Venezuele, ponuđene su kao jedno od objašnjenja neujednačenog odgovora iranskih vlasti tijekom ranijih dana prosvjeda. U Malekshahiju, u zapadnoj pokrajini Ilam, najmanje pet prosvjednika ubijeno je vatrenim oružjem ispred zgrade kojom upravljaju iranske paravojne snage Basij, prema Kurdistan Human Rights Networku sa sjedištem u Parizu. No na izvornom mjestu prosvjeda, u teheranskom Velikom bazaru — tradicionalnom uporištu režima — snage sigurnosti uglavnom su rastjerivale okupljene suzavcem i uhićenjima, a ne bojevom vatrom.

Drugi su istaknuli i velik broj izazova s kojima se Islamska Republika suočava. „To je i dalje vrlo čvrst režim“, rekao je Afshon Ostovar, profesor međunarodne sigurnosti na Naval Postgraduate Schoolu u Kaliforniji i autor dviju knjiga o Iranu, „ali ako pogledate oko sebe, slabiji je nego ikad prije na gotovo svim frontovima“ još od neposredno nakon Islamske revolucije 1979. godine.

Vodstvo se još uvijek oporavlja od lipanjskog sukoba s Izraelom, kada su zračni napadi uništili njegovu protuzračnu obranu i unazadili iranski nuklearni program — uz pomoć američkih bombardera B-2 koje je poslao Trump. Istodobno, valuta koja se urušava pod međunarodnim sankcijama, nestašice vode i česti nestanci struje dodatno su pojačali osjećaj krize u cijeloj zemlji.

„Ne mogu osigurati ni osnovnu ekonomsku dobrobit vlastitom stanovništvu“, rekao je Hafezian. „Sada su u načinu preživljavanja.“

Režimovu dilemu dodatno produbljuje činjenica da, za razliku od prosvjeda „Žena, život, sloboda“ koji su zahvatili Iran 2022. godine, aktualne demonstracije pokreću trgovci s bazara i šire se na radničke zajednice — skupine koje vlasti ne žele otuđiti, prema riječima teheranskog političkog analitičara koji je govorio anonimno. „Establišment teže suzbija radničku klasu“, rekao je, dodavši ipak da je „u nekim mjestima već viđeno grubo postupanje… i da će se stupanj suzdržanosti režima testirati“ kako se prosvjedi budu širili.

Situaciju dodatno komplicira struktura iranskog vladajućeg režima. Na samom vrhu nalazi se Hamenei, koji kontrolira sigurnosni aparat, uključujući Iransku revolucionarnu gardu. Izabrani predsjednik, Masoud Pezeshkian, u javnosti zauzima pomirljiv ton, no njegov kabinet favorizira represiju, rekla su dva člana vlade pod uvjetom anonimnosti.

Trumpov "venezuelanski model"

„Većina je tvrdila da se prosvjedima treba suprotstaviti silom u ovim okolnostima jer vjeruju da postoje znakovi izraelskog i američkog uplitanja“, rekao je jedan član.

Pezeshkianov osobni utjecaj ostaje ograničen, kako zbog njegove funkcije tako i zbog nedostatka izravnog pristupa vrhovnom vođi. Redoviti sastanci između dvojice muškaraca prestali su otkako se Hamenei povukao u skrovište tijekom rata Izraela i Irana, prema riječima drugog člana kabineta. „Sada s Hameneijem komunicira putem više posrednika“, rekao je.

Vladin savjetnik za odnose s javnošću Mashallah Shamsolvaezin rekao je da Trumpova administracija želi „potaknuti Irance da izađu na ulice, a zatim, pod izlikom spašavanja naroda, napasti Iran i primijeniti ovdje venezuelanski model“. Naveo je da je vlada primijenila pristup „pokušaja i pogrešaka“, održavajući razgovore s predstavnicima prosvjednika, mijenjajući guvernera središnje banke i dijeleći novac — milijun tomana, odnosno oko 7 dolara mjesečno po Irancu tijekom sljedeća četiri mjeseca — „kako bi kupila vrijeme“.

"Naša nada je u Trumpu"

Shamsolvaezin je rekao i da je režim ponovno pokrenuo neizravne nuklearne pregovore sa Zapadom o obustavi obogaćivanja urana. „Režim se nada da će pregovori o iranskom nuklearnom i raketnom programu donijeti određeno olakšanje“, rekao je.

Analitičari su, prije krvoprolića u četvrtak navečer, naveli nekoliko nepredvidivih čimbenika u razvoju prosvjeda i odgovora režima. Jedan od njih jest hoće li se još veći broj Iranaca srednje i više klase, kao i etničke manjine, nastaviti pridruživati demonstracijama unatoč rastućoj prijetnji nasilnog odgovora. Mnogi su skandirali podršku Rezi Pahlaviju, najstarijem sinu šaha svrgnutog u Islamskoj revoluciji 1979. godine. Pahlavi, koji živi u Sjedinjenim Državama, pozvao je na masovne prosvjede u četvrtak i petak navečer te obećao povratak u Iran i uspostavu sekularne demokracije.

Jedan kurdski prosvjednik smatra da se malo toga može promijeniti ako se ne uključi još više stanovnika velikih gradova — kao i predsjednik Trump. „Naša je nada u Trumpu“, rekao je anonimno. „Trebao bi Iranu učiniti ono što je učinio Venezueli.“

Sve više policajaca odbija sudjelovanje

Možda je najveća nepoznanica sam sigurnosni aparat. Iako promatrači nisu vidjeli značajne znakove prebjega na razini vodstva, ističu da se sa svakim valom prosvjeda sve više policajaca i pripadnika Basija (dobrovoljne milicije lojalne režimu) odbija sudjelovati u represiji.

„Moja me vlastita obitelj nagovara da skinem uniformu i napustim ovaj posao“, rekao je policajac interventne policije, dodavši da se boji trenutka kada mu zapovjednici narede da puca bojevom municijom. „Ako odbijem, ubit će me.“

„U policiji sam zbog plaće“, dodao je, „a ne da bih ubijao ljude.“

Pahlavi pozvao Irance da zauzmu središta gradova

Prognani iranski princ Reza Pahlavi pozvao je prosvjednike da i večeras te sutra navečer nastave izlaziti na ulice i zauzmu središta gradova, uz apel radnicima u prometu, naftnom, plinskom i energetskom sektoru da pokrenu nacionalni štrajk. Poručio je da je masovni odaziv uzdrmao režim i razotkrio slabosti sigurnosnog aparata te da se sljedeća faza mora temeljiti na stalnoj prisutnosti na ulicama i ekonomskom pritisku.

Pahlavi je pozvao prosvjednike da se okupe danas i sutra u 18 sati, nose nacionalne zastave i iz više smjerova krenu prema središtima gradova. Pripadnike sigurnosnih snaga koji podupiru oporbu pozvao je da dodatno oslabe, kako je rekao, „represivni stroj“ režima, dodavši da se priprema za povratak u Iran i da će stajati uz narod u, prema njegovim riječima, skoroj pobjedi „nacionalne revolucije“.