Čak 40 posto privatnih logopeda moglo bi se zatvoriti: "Djeca ne smiju ostati bez terapije"

"Prema anketi Hrvatske asocijacije logopeda poduzetnika (HALP), čak 85 posto ispitanih privatnih praksi ne zadovoljava nove uvjete, a više od 40 posto navodi da bi zbog toga moglo trajno prestati s radom. HALP procjenjuje da bi posljedice osjetilo oko 7000 korisnika, većinom djece", rekao je Baksa tijekom slobodnih saborskih govora uime Kluba zastupnika Centra, NPS-a i GLAS-a.

Upozorio je i na podatak iznesen u ožujku prema kojemu u Međimurju 266 djece nema pristup potrebnoj logopedskoj terapiji.

Govoreći o privatnim logopedima, Baksa je kazao da su to poduzetnici koji su uložili vlastiti novac i godinama pružaju potrebnu uslugu te nisu protivnici zdravstvenog sustava, nego njegovi partneri.

Dodao je da Zakon o logopedskoj djelatnosti već otvara mogućnost ugovaranja privatne logopedske djelatnosti s HZZO-om te smatra da bi se ta mogućnost trebala sustavnije koristiti. Zapitao se zašto roditelji koji mjesecima čekaju termin ne bi mogli dobiti logopedsku terapiju kod privatnog stručnjaka na teret zdravstvenog osiguranja, uz jasno propisane uvjete.

Baksa je pozdravio spremnost ministrice zdravstva Irene Hrstić da se preispitaju sporni tehnički uvjeti.

"Ne smijemo dopustiti da dijete koje je konačno pronašlo logopeda ostane bez terapije zato što njegov kabinet za dlaku nije u gabaritima nekog standarda", poručio je.

Zakon o logopedskoj djelatnosti stupio je na snagu krajem srpnja 2025. godine, a privatnim logopedskim praksama ostavljen je rok do kraja srpnja 2027. za prilagodbu novim uvjetima. Među spornim zahtjevima su veličina prostorija, čekaonica i odvojeni sanitarni čvorovi za djelatnike i korisnike.

Ministarstvo zdravstva sredinom listopada najavilo je preispitivanje spornih uvjeta, nakon upozorenja privatnih logopeda da bi dio kabineta mogao prestati s radom. 

Glasovac upozorava na nezakonit rad pružatelja socijalnih usluga

SDP-ova Sabina Glasovac problematizirala je pitanje zakonitosti i sigurnosti pružanja socijalnih usluga. Upozorila je da je, prema izvješću pučke pravobraniteljice za 2025. godinu, kod 24 pružatelja socijalnih usluga utvrđen rad bez licence, dok je kod 10 privatnih domova za starije osobe u kontrolnim nadzorima utvrđeno da su nastavili raditi i nakon izrečene zabrane.

"Kako je moguće da se socijalna usluga u Hrvatskoj pruža bez potrebnog pravnog temelja, a rad nastavlja čak i nakon izrečene zabrane?", upitala je.

Podsjetila je da je Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike prije nekoliko godina propisalo standarde za državne i privatne domove, uvjete za dobivanje dozvole za rad te rokove prilagodbe, uključujući ugradnju dizala i prilagodbu sanitarnih čvorova.

Istaknula je da je javnim domovima dano pet godina za prilagodbu, a privatnima upola manje, pri čemu nije jasno na čemu se temelji ta razlika.

"Više od 60 posto sustava ovisi o privatnim domovima izvan državnih i decentraliziranih domova. Zato pitanje prilagodbe nije samo pitanje troškova nego i očuvanje dostupne skrbi", rekla je.