Do kada bi bor trebao ostati u domu?

Od poruka koje nadilaze isključivo religijski okvir, do običaja koji se prenose generacijama i prilagođavaju vremenu u kojem živimo – provjerili smo kako ovaj dan doživljavaju vjernici, ali i oni koji ga žive kroz naviku, obiteljski ritam i osobni osjećaj blagdana.

Sam naziv blagdana ‘’Bogojavljenje’’ dolazi od grčke riječi ‘’epifanija’’ – bog se objavio svijetu, objasnio nam je svećenik i povjesničar Daniel Patafta.

"Mi danas spominjemo Boga koji nije više samo Bog koji dolazi Izraelu ili Izraelcima nego Bog koji je sada za svakog čovjeka, za cijeli svijet. Tako i to poklonstvo triju mudraca koji nam pokazuje da su trojica ljudi, kako kaže Sveto pismo, došli s Istoka koji je simbol jedne mudrosti, pogotovo u Starom svijetu, oni koji traže Boga – bogotražitelji, mudraci koji su prepoznali Boga u tom novorođenom djetetu, u jaslicama u Betlehemu."

Dan je to kad vjernici idu na misna slavlja, a u zagrebačkoj katedrali misu je predvodio nadbiskup Dražen Kutleša. U propovijedi je istaknuo da Bogojavljenje razotkriva temeljnu razliku između znanja i mudrosti: dok suvremeno društvo obiluje informacijama i religijskim znanjem, istinska mudrost očituje se u spremnosti na traženje, klanjanje i osobnu promjenu."

"U današnjem je društvu koje slavi ljudsku inteligenciju i samodostatnost istina koju nas uči Bogojavljenje izazovna je i gotovo skandalozna. Bog sam hita da nas spasi. Današnja nas svetkovina podsjeća da se najdublja istina našega života ne skriva u našim sposobnostima ni u našoj samodostatnosti već u tome da nas je Bog prvi potraži, zavolio i prepoznao", kazao je u svojoj propovijedi Kutleša.

Važnost ovog blagdana katolicima prepoznaje i predsjednik Vlade, Andrej Plenković, koji je na X-u napisao:

"Čestitam svima od srca jedan od najstarijih katoličkih blagdana – blagdan Sveta tri kralja, koji slavi objavu Boga čovječanstvu u osobi Isusovoj. Neka vam Bogojavljenje, koje je duboko ukorijenjeno u hrvatskoj tradicijskoj kulturi, protekne u miru i radosti te u obiteljskom i prijateljskom zajedništvu."

Fra Daniel objasnio nam je da je jedina specifična tradicija oko Bogojavljanja za srednjoeuropski svijet – Vodokršće: "Blagoslov vode. Dakle, voda koja se dan prije blagoslivlja i koju zatim vjernici uzimaju i mogu koristiti za različite blagoslove, naravno ne za nekakve kojekakve prakse, ali mogu ponijeti sa sobom kući i imati kod kuće."

Česta rasprava na ovaj dan je i - kad se bor raskićuje?

"Bor bi se nekako gledajući liturgijski ili u praksi crkve mogao raskititi na ovu sljedeću nedjelju, to je nedjelja krštenja Gospodnjeg, kada liturgijski potpuno završava božićno vrijeme", kaže Fra Daniel.

Međutim, u vrijeme kada bor ulazi u praksu, prije reforme kalendara, a nakon Drugog vatikanskog sabora, božićno je vrijeme trajalo do Svijećnice - drugog veljače. Kako kaže fra Daniel – u Vatikanu bor i jaslice ostaju praktički do tad pa je i to prihvatljivo. Mi smo se zato uputili saznati što prakticiraju naši građani.

"Prije je bilo do Svijećnice, dakle, do 2. veljače, ali ne izdrže ovi borovi pa.. Dok izdrži", kaže jedna građanka, dok druga kaže: "Ja dugo imam, do veljače, to je radi... Ne tradicije nego eto, meni se to dopada."

Dok jedni kažu da će večeras skidati bor, drugi: "Još od malena uvijek smo u obitelji tako to radili da na Badnjak se kiti, na Sveta tri kralja raskićuje."

Tradicije se razlikuju, ali jedno je isto – božićni ukrasi, ako već nisu, uskoro će biti skinuti s bora.