Gdje je najviše mladih s diplomama u EU? Jedna naša regija među najlošijima, ali po nečemu smo i dobri

Taj cilj su, kako stoji u nedavno objavljenom izvješću Eurostata, ispunile 84 statističke regije Europske unije (NUTS2) od ukupno 242. A u 25 tih regija najmanje 57,5 posto mladih ima fakultetsko obrazovanje.

S najvišim su stopama mladih visokoobrazovanih ljudi regije glavnih gradova Belgije, Danske, Francuske, Irske, Litve, Mađarske, Nizozemske, Poljske, Slovačke, Španjolske i Švedske.

U istoj skupini još je šest sjevernih španjolskih regija poznatih po naprednoj industriji, ponajprije automobilskoj, zatim uz već spomenuti Dublin i dvije preostale statističke regije u Irskoj s razvijenom farmaceutskom i elektroničkom industrijom; regije gradova Utrechta i Groningena u Nizozemskoj poznatih po visokotehnološkim industrijama i zelenim tehnologijama, najbogatija belgijska regija Valonski Brabant, francuska provincija Pirineji-Jug te Cipar i Luksemburg.

Panonska Hrvatska opet među najlošijima

S druge strane ljestvice nalaze se 24 regije s manje od 26,5 posto visokoobrazovanih u dobi od 25 do 34 godine. Riječ je o ruralnim ili geografski izoliranim regijama istočnih i južnih zemalja EU-a.

U toj skupini čak je sedam od ukupno osam statističkih regija Rumunjske (izuzetak je jedino glavni grad Bukurešt), zatim šest od osam regija Mađarske, četiri talijanske regije uključujući otoke Siciliju i Sardiniju, po dvije regije u Češkoj (sjeverozapadna i središnja Češka) te Francuskoj (Korzika i prekomorski teritorij Francuske Gvajane), središnja Grčka, portugalsko otočje Azori i - Panonska Hrvatska.

Nedavno smo pisali o siromaštvu u Europskoj uniji, a među 93 najsiromašnije regije također je bila Panonska Hrvatska. Podsjetimo, ta statistička regija obuhvaća područja sedam županija: Vukovarsko-srijemske, Brodsko-posavske, Osječko-baranjske, Požeško-slavonske, Virovitičko-podravske, Sisačko-moslavačke i Karlovačke.

Jedino Zagreb iznad prosjeka

U Panonskoj Hrvatskoj stopa visokoobrazovanih u dobi od 24 do 35 godina je 26,5 posto. U Sjevernoj Hrvatskoj (Zagrebačka, Krapinsko-zagorska, Varaždinska, Koprivničko-križevačka i Međimurska županija) 32 posto, a u Jadranskoj Hrvatskoj (Istarska, Primorsko-goranska, Ličko-senjska, Zadarska, Šibensko-kninska, Splitsko-dalmatinska i Dubrovačko-neretvanska županija) stopa je 41 posto. Sve tri domaće regije su ispod prosjeka EU-a od 44,2 posto.

Jedino 'strši' Zagreb sa stopom od 56,8 posto. Tipično je za regije glavnih gradova u siromašnijim zemljama EU-a da i po tom, kao i mnogim drugim statističkim mjerilima, odskaču od (siromašnijeg) ostatka države.

No u ovom izvješću Eurostata ima i nešto po čemu Hrvatska prednjači, skupa s Irskom. Naime, prema podacima za 2024. godinu više od 90 posto osoba u dobi od 20 do 24 godine imalo je završenu najmanje srednju školu u sve četiri hrvatske regije te sve tri irske regije. Lani je, primjerice, udio mladih u dobi od 20 do 24 godine s barem srednjom razinom obrazovanja bio najviši u Zapadnoj Grčkoj (99,7 posto) te u Zagrebu (99,2 posto).

Deset 'najobrazovanijih' regija u EU

Među deset statističkih regija EU-a s najvećom stopom visokoobrazovnih mladih ljudi - 71,2 posto - prednjači Sostines Regionas u Litvi koja obuhvaća i područje glavnog grada Vilniusa. Slijedi Varšavski glavni okrug u Poljskoj (68,6 posto), Île-de-France s Parizom kao središtem (68,5 posto), španjolska Baskija (67,8 posto), istočna i središnja Irska s Dublinom (67,7 posto), nizozemski Utrecht (66,2 posto) i švedski Stockholm (64,8 posto), regija Valonski Brabant u Belgiji (64,4 posto), Luksemburg (63,8 posto) te irska Južna regija (63,4 posto).

Prema tumačenju Eurostata, europske regije s najvišim stopama fakultetski obrazovanih mladih ljudi inače imaju značajne "učinke privlačenja" zbog raznolikih obrazovnih, radnih i društvenih prilika koje nude. Uglavnom su to regije glavnih gradova i gospodarskih središta, često s vrhunskim sveučilištima fokusiranima na istraživanja i inovacije.

Regije, pak, s najnižim stopama visokoobrazovanih prvenstveno su ruralne ili geografski izolirane, najčešće s relativno velikim poljoprivrednim sektorima i ograničenim mogućnostima zapošljavanja visokokvalificiranih. U nekoliko regija strukovno obrazovanje igra dominantnu ulogu, a mladi većinom ulaze na tržište rada putem učenja zanata ili programa osposobljavanja, a ne putem fakultetskih diploma.