U prošloj godini inozemni prihodi od turizma nadmašili su rekordnu pretpandemijsku godinu, a osjetno su povećani i izdaci za inozemna putovanja. Koliko su i kamo Hrvati putovali prošle godine te kakva je bilanca razmjene turističkih usluga?
Hrvatska narodna banka objavila je statistiku razmjene turističkih usluga u 2022. godini, piše tportal. Podaci potvrđuju pun oporavak turističkih putovanja nakon nekoliko pandemijskih godina. Prihodi od stranih turista dosegnuli su 13,1 milijardu eura, što je za 44 posto više nego u 2021. i za 24 posto više nego rekordne 2019. godine.
Pritom treba naglasiti da prilikom inozemnih putovanja prevladavaju posjeti rodbini i prijateljima, a tek manji dio odnosi se na klasična turistička putovanja što podrazumijevaju odmor, razonodu, obilaske i posjete događanjima.
O turističkim navikama Hrvata svjedoče i glavne inozemne destinacije. Hrvati najviše posjećuju zemlje u okruženju, a prednjače putovanja u Bosnu i Hercegovinu, u kojoj je ostvarena gotovo trećina turističke potrošnje u inozemstvu. Među top pet destinacija još su susjedne Slovenija i Srbija te SAD i Njemačka, u kojima obitava najveći dio hrvatske dijaspore i novih hrvatskih iseljenika.
Zemlja koja Hrvate najviše privlači svojim turističkim sadržajima je Velika Britanija, a najveći rast dolazaka i potrošnje hrvatskih turista posljednjih godina bilježi Portugal. Zanimljivo je to da se među vodećim turističkim destinacijama putnika iz Hrvatske ne nalaze turističke meke Italija i Francuska. Na turistička putovanja u Italiju Hrvati su potrošili tek 13,9 milijuna eura, a na posjete Francuskoj još manje, 13,4 milijuna eura.
S druge je strane Hrvatska po privlačenju stranih turista prava velesila. Samo Nijemci su u Hrvatskoj lani potrošili 3,52 milijarde eura, što je gotovo tri puta više nego što su Hrvati ukupno potrošili na sva inozemna putovanja.
Uz Nijemce, više od milijardu eura lani su u Hrvatskoj potrošili turisti iz Slovenije, Austrije i Italije, zemalja kojima smo tradicionalno omiljena turistička destinacija.
Inozemni prihodi sa svih vodećih hrvatskih emitivnih tržišta premašili su prihode iz pretpandemijske 2019. godine. Pritom su najveći relativni rast u odnosu na prošlu godinu zabilježila tržišta Velike Britanije (154,1 posto) te Bosne i Hercegovine (50,7 posto).
Kad se promatra odnos turističke razmjene s pojedinim zemljama, jedino s Bosnom i Hercegovinom imamo donekle uravnoteženu razmjenu dok sa svim drugim turističkim partnerima bilježimo ogromne suficite.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!