Oglas

PRESKUPO IM JE

Hrvatski srednjoškolci gladni sjede na nastavi, a umjesto toplog obroka jedu sendviče iz trgovina

author
N1 Info
16. stu. 2026. 11:11
sendvic
Ilustracija je generirana AI-jem

Srednjoškolci u Hrvatskoj nemaju organiziranu ni subvencioniranu prehranu, zbog čega mnogi tijekom nastave ostaju gladni ili se hrane sendvičima i brzom hranom, dok su cijene toplih obroka za dio učenika previsoke.

Oglas

U Zagrebu tijekom školskog dana jede tek oko 60 posto srednjoškolaca, a gotovo 43 posto njih kaže da u školi često ili svakodnevno osjeća glad. Pokazalo je to nedavno istraživanje, koje je upozorilo i na zabrinjavajuće prehrambene navike mladih. Više od 36 posto srednjoškolaca ima problema s pretilošću, a među nezdravim navikama ističe se konzumacija energetskih pića i brze hrane.

Za razliku od osnovnih škola, srednjoškolci nemaju organiziranu i subvencioniranu prehranu. U nekoliko zagrebačkih srednjih škola odlučili su zato pokušati ponuditi učenicima tople obroke, uključujući variva, umjesto da tijekom odmora odlaze u obližnje trgovine po brzu hranu i zbog toga kasne na nastavu.

Ravnatelj Pete gimnazije u Zagrebu Tihomir Engelsfeld kaže da su učenici uglavnom zadovoljni ponuđenim obrocima, no primjećuje kako je interes za nezdravu hranu i dalje veći.

"U načelu jesu zadovoljni, ne mogu reći da nisu. Samo mi je žao kao ravnatelju i čovjeku da je puno veći interes za takozvani junkfood, nego za neki zdravi topli obrok", rekao je Engelsfeld za HRT.

U školi sa 700 učenika prodaju tek pet toplih obroka

Koliko je interes za toplim obrocima malen, pokazuje i podatak da se u toj školi, koja ima oko 700 učenika, dnevno proda tek pet toplih obroka.

"Danas imamo pet toplih obroka, na sedamsto učenika - što je smiješno, bilo je i više", kazala je Dora Bogović Karabelj, voditeljica prodaje tvrtke koja je zakupila školsku kantinu.

Jedan od razloga slabog interesa svakako je i cijena. Budući da obroci nisu subvencionirani, učenici za njih dnevno moraju izdvojiti između šest i devet eura, što mnogima predstavlja značajan trošak.

Maturant Pete gimnazije Igor kaže da mu je pileći paprikaš najprivlačniji među ponuđenim jelima, no dosad nije kupio nijedan topli obrok jer su mu cijene previsoke.

Neke škole nemaju mogućnost organizirati prehranu

Učenicima IV. gimnazije u Zagrebu, pak, škola uopće ne može osigurati prehranu, premda se njezine prostorije od kuhinje i blagovaonice osnovne škole s kojom dijeli zgradu razlikuju tek po staklenim vratima.

Ravnateljica Sonja Kamčev Bačani upozorava da učenici velik dio dana provode u školi, ponekad i po osam sati, zbog čega smatra da bi trebali imati pravo na subvencionirani obrok.

"Iako su velik broj sati u školi - zna biti i osam sati - mislim da bi bilo jako potrebno da imaju subvencioniranu prehranu", izjavila je.

Da su i sami srednjoškolci svjesni potrebe za kvalitetnijom prehranom, pokazalo je istraživanje koje su proveli u sklopu fakultativne nastave. Više od 80 posto ispitanih učenika podržalo je uvođenje organizirane školske prehrane, naveo je maturant Fran iz Srednje škole Ivan Seljanec u Križevcima.

Njegov školski kolega David opisao je kako trenutačno izgleda njihova prehrana tijekom nastave.

"Kupujemo sendviče u dućanima, pod malim odmorima ili pod velikim, malo po malo pojedemo", rekao je, dodajući da im sendviči brzo dosade.

Učenici koji putuju od kuće ustaju već u pet ujutro

No za uvođenje toplih obroka u srednje škole nije dovoljna samo inicijativa pojedinih škola. Ravnatelji upozoravaju da je potrebna potpora osnivača i države, kao i prilagodba načina organizacije rada škola.

Posebno je to važno za učenike koji svakodnevno putuju na nastavu. Ravnateljica Srednje škole Ivan Seljanec u Križevcima Gordana Juran-Ratković ističe da neki od njih ustaju već u pet ujutro kako bi stigli na nastavu u osam, a kući se vraćaju tek oko 17 sati.

"To su djeca koja bi morala imati neki normalan obrok tijekom dana", poručila je.

Stručnjakinje upozoravaju na važnost školskih obroka

Na problem upozoravaju i stručnjakinje koje smatraju da kvalitetna i dostupna prehrana u srednjim školama nije samo pitanje gladi, nego i zdravlja, socijalizacije te usvajanja pravilnih prehrambenih navika.

"Nije samo pitanje toga jede li dijete u školi, nego socijalizira li se, uči li se zdravim prehrambenim navikama", rekla je dr. sc. Ivana Dobrotić iz Studijskog centra socijalnog rada Pravnog fakulteta u Zagrebu.

Olja Družić Ljubotina, profesorica na istom studijskom centru i voditeljica istraživanja o dobrobiti djece, smatra da bi trebalo razmotriti i produljenje školskih odmora kako bi učenici imali dovoljno vremena za obrok.

"Umjesto 15 minuta za odmor, imati pola sata gdje se može nešto cjelovito, suvislo pojesti. U osnovnoj školi bilo je dosta mjesta, pogotovo u Dalmaciji gdje nije bilo kuhinja, nema ni dan danas, ali su se našli modaliteti kako je ta hrana došla do djece", navela je.

Nedostatak redovitog i kvalitetnog obroka u školama tako otvara i pitanje imaju li svi učenici jednake uvjete za zdrav razvoj i odrastanje.

Teme

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare

Pratite nas na društvenim mrežama