Veliki uspjeh liječnika KBC-a Sestre milosrdnice. Po prvi puta u Hrvatskoj ondje su izvedeni zahvati ablacije i biopsije tumora na onkološkim pacijentima pomoću robotske ruke.
Iako je izgledalo poput video igre, u operacijskoj sali KBC-a Sestre milosrdnice ”kuhao” se ozbiljan operacijski zahvat. Doktori nisu vidjeli pacijenta, ali kirurzi su točno znali u kojem dijelu bubrega i koliko duboko se nalazi tumor. Prvi put u Hrvatskoj izveden je zahvat ablacije, odnosno toplinskog uništavanja i biopsije tumora pomoću robotske ruke.
“Sve je išlo na kraju glatko i nismo imali nikakvih problema tako da nije bilo nekakvih neočekivanih događaja ili nekakve napetosti, ali je bilo zanimljivo iskoristiti jednu takvu opciju u našoj struci”, kaže Luka Novosel, subspecijalist intervencijske radiologije.
Kako na sve gledaju građani?
Iako se roboti u medicini koriste više od 45 godina, mnogi pacijenti i dalje zaziru od pomisli da ih na operacijskom stolu dočeka doktor od čelika.
“Ne. Ne vjerujem ljudima, a kamoli robotu”, kazala nam je Barica iz Zagreba.
Povjerenja u robote nema ni Zvonko iz Zagreba koji kaže: “Ne. Ipak je ljudska ruka ljudska”
S druge strane, dio građana ipak je pozitivan oko novih tehnologija u medicini.
“Kad bi se borila za život ne bi birala. Pristala bih na sve. Ako bi mi savjetovali da je dobro, pristala bih”, kaže Ljiljana.
Problema s robotima nema ni Srećko, štoviše kaže: “Precizniji je od čovjeka. Vjerojatno je, inače ga ne bi napravili.”
Jovan također vjeruje da je robotska ruka preciznija od ljuske, a na pitanje bi li dopustio da ga operira odgovara: “A zašto ne bih? Kako svi drugi, tako bi i to bilo. Još ljepše, lakše.”
“Ima nešto u tome. Ja mislim da je to budućnost, za nekih 10-15 godina će to biti tako”, zaključuje Danijel.
Desna ruka kirurzima
U zapadnoj Europi roboti su već uobičajeni dio operacijskog inventara. No, ova robotska ruka u Hrvatskoj samo je na posudbi i značajno pomaže liječnicima, a za pacijenta znači lakši i brži oporavak nego inače.
“U konačnici je prednost za pacijenta što je procedura u dobrom djelu preciznija i omogućava pristup teško dostupnim lokacijama u tijelu, ali osim toga je možda i najveća korist što smanjuje broj potrebnih snimanja pa time i zračenje za pacijenta, a potencijalno trajanje procedure”, ističe prednosti i Luka Novosel, subspecijalist intervencijske radiologije.
Liječnička komora ističe kako je ovo veliki uspjeh radiologa i pokazatelj da je glavna vrijednost zdravstvenog sustava – u ljudima.
“I upravo iz tog razloga Hrvatska lječnička komora već godinama financira kroz svoj sustav stipendiranja, edukaciju liječnika u njaboljim inozemnim centrima, a kako bi sve najnovije dijagnostičke terapijske opcije doveli u Hrvatsku, doveli našim pacijentima”, poručio je Ivan Lerotić, predsjednik Povjerenstva za trajnu medicinsku izobrazbu pri HLK-u.
Budućnost radiologije i neurokirurgije nije zamjena ljudi već asistencija ljudima, ističe stručnjak za umjetnu inteligenciju.
“Liječnici će i dalje upravljati svim tim sustavom, ali produktivnost će narasti jer će moći puno više napraviti bez da se stvarno fizički umore. To je strahovito naporan posao koji zahtjeva veliku koncentraciju, nemate mogućnost nikakve pogreške tako da te stvari će sigurno puno pomoći”, pojašnjava Davor Runje, stručnjak za umjetnu inteligenciju.
Iako roboti u narednim godinama neće zavladati u operacijskim salama, ipak će biti desna ruka kirurzima i time povećati kvalitetu usluga u zdravstvenom sustavu.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!