Umirovljeni profesor objasnio što smrdi u Zagrebu

Grisogono je Ines Bačan iz Jutarnjeg lista kazao da pogoršanje kvalitete zraka treba promatrati u kontekstu dugotrajnog razdoblja vrlo slabog strujanja zraka i stabilne atmosfere. U takvim se uvjetima onečišćujuće tvari teže raspršuju i dulje zadržavaju u nižim slojevima atmosfere.

"Sinoptička situacija je takva da imamo dugotrajni blocking, odnosno svojevrsno začepljenje u strujanju zraka", objasnio je Grisogono.

Prema njegovim riječima, vjetar je više od dva tjedna bio vrlo slab, u prosjeku ispod dva metra u sekundi. Zbog nedostatka vjetra i vertikalnog strujanja smanjeno je prirodno miješanje zraka, zbog čega se onečišćenje može nakupljati pri tlu, posebno u urbanim sredinama.

Grisogono pritom upozorava da problem nije samo u vremenskim uvjetima. Zagreb, smatra, i dalje ima niz lokalnih izvora onečišćenja, među kojima su promet, rast potrošnje energije i sve veće količine otpada.

"Imamo sve više velikih automobila, proizvodimo sve više i više otpada, a nemamo infrastrukturu koja bi to pratila. Nema dovoljno političke volje da se riješe ključne stvari za nove generacije", rekao je.

Na kvalitetu zraka posljednjih je dana, prema njegovu tumačenju, moglo utjecati i južno strujanje. Blago jugo može prema Hrvatskoj donositi onečišćujuće tvari iz šireg područja jugoistočne Europe, uključujući Grčku, Albaniju, Crnu Goru te Bosnu i Hercegovinu.

To, međutim, ne znači da onečišćenje u Zagrebu dolazi isključivo iz drugih zemalja. Riječ je, objašnjava Grisogono, o kombinaciji lokalnih emisija, meteoroloških uvjeta i mogućeg prekograničnog prijenosa onečišćujućih tvari.

Upozorio je i na nedostatak sustavnog pristupa klimatskim i urbanim problemima u Hrvatskoj. Ističe da Hrvatska nema poseban klimatski urbani institut koji bi se bavio povezanošću klimatskih promjena, meteorologije, urbanizma i kvalitete života. Kao primjere drukčijeg pristupa naveo je Sloveniju i Austriju, gdje su takva pitanja snažnije uključena u rad institucija i stručnih agencija.

"Mi ne brinemo dovoljno o tome", poručio je.

"Zima mora platiti"

Grisogono se osvrnuo i na El Niño, klimatski fenomen povezan sa zagrijavanjem površinskih voda u središnjem i istočnom tropskom Pacifiku, koji može utjecati na vremenske prilike diljem svijeta.

"Ja sam ga najavljivao gdje god sam stigao, a sada Svjetska meteorološka organizacija potvrđuje da će ovo biti jedan od najjačih El Niña otkako imamo sustavna mjerenja", rekao je.

Prema njegovu tumačenju, dugoročno zatopljenje već mijenja trajanje i početak pojedinih godišnjih razdoblja, što može utjecati i na vrijeme pojavljivanja problema s kvalitetom zraka.

"Sve kreće ranije, sve sezone kreću ranije, a to znači da zima mora platiti", rekao je Grisogono, dodajući da hladna razdoblja postaju kraća i isprekidanija, uz povremena snažnija zahlađenja.

Zaključuje da se zagrebački smog i neugodni mirisi ne mogu jednostavno pripisati jednom uzroku. Na stanje zraka istodobno mogu djelovati lokalni izvori onečišćenja, dugotrajna atmosferska stabilnost, slabo strujanje zraka i prijenos onečišćenja iz udaljenijih područja.