Oglas

proveo terensko istraživanje

Sociolog Kardov o Vukovaru: Građani danas žive opuštenije nego 2002., ali je politika puno radikalnija

Gostujući u programu N1 televizije na Dan sjećanja na žrtvu Vukovara, sociolog s Filozofskog fakulteta u Zagrebu prof. dr. sc. Kruno Kardov usporedio je današnju situaciju u gradu sa svojim velikim terenskim istraživanjem iz 2002. godine. Istaknuo je paradoks da je svakodnevni život Vukovaraca danas znatno opušteniji nego prije četvrt stoljeća, dok je politička scena postala radikalnija i podjeljenija – ponajprije zbog izmjena izbornog zakona iz 2009. godine.

Oglas

Kruno Kardov 2002. godine, nedugo nakon formalnog završetka mirne reintegracije, proveo je pet mjeseci na terenu u Vukovaru, napravivši oko 80 intervjua, fokus-grupe u srednjim školama i dubinske razgovore s obiteljima. Situacija koju je tada zatekao danas je, kaže, potpuno obrnuta.

"U odnosu na danas, 2002. godine nepovjerenje običnih građana i svakodnevni život bili su puni napetosti, ali je politička sfera bila relativno stabilna. Tada još nije funkcionirala ni ulična rasvjeta, ni rasvjeta u zgradama, vladao je osjećaj nesigurnosti, ali su i lokalni i nacionalni političari pazili da svaki incident ne preraste u međuetnički sukob. Postojala je razina odgovorne politike", rekao je Kardov.

Trend političke radikalizacije

"Ta pravila donesena su promjenama lokalnih izbornih zakona, od 2009. gradonačelnik se bira izravno na izborima i ne ovisi o većini u Gradskom vijeću. U Vukovaru, ali i drugim postratnim sredinama s nacionalnim manjinama, svjedočimo trendu političke radikalizacije, personalizacije politike i sve većem jačanju međuetničke polarizacije. To je strukturni problem", dodaje.

videoframe_15483
N1

Danas je, dodaje, društvena sfera puno opuštenija – djeca se igraju u parkovima i građani provode slobodno vrijeme kao i u većini drugih hrvatskih gradova – no politička situacija objektivno je znatno napetija.

Kako je izravan izbor gradonačelnika 2009. promijenio pravila igre

Glavni uzrok 15-godišnje političke radikalizacije u Vukovaru Kardov vidi u promjeni lokalnog izbornog zakona 2009. godine, kojim je uveden izravan izbor gradonačelnika, što je kasnije dodatno osnaženo tzv. lex šerifom.

"Do 2009. godine u Vukovaru smo imali relativno stabilnu političku dinamiku. HDZ osvaja vlast i ima gradonačelnika koji ima većinu u Gradskom vijeću, dok je SDSS druga najjača stranka s većim brojem vijećnika i zamjenikom gradonačelnika, a slična se zastupljenost pratila u gradskim tvrtkama i školama", objasnio je Kardov.

Uvođenjem izravnog izbora gradonačelnika nastaje potpuno nova dinamika: kandidat koji želi osvojiti više od 50 posto glasova mora mobilizirati većinu radikalnijim porukama, što u postratnim sredinama automatski dobiva etnonacionalni predznak. Istodobno je, ističe Kardov, oslabio utjecaj stranačkih središnjica iz Zagreba – i HDZ-ove i SDSS-ove – na lokalnu politiku.

"Gradonačelnici postaju relativno moćni i mogu bez ikakvih posljedica napustiti stranku i ponovno pobijediti, kao što je bio slučaj s Ivanom Penavom. Pritom svjedočimo slabljenju institucionalne politike: oni koji su na vlasti ponašaju se kao da nisu na vlasti i djeluju izvaninstitucionalno, jer svatko tko u potpunosti uđe u institucionalnu sferu na sljedećim izborima gubi utakmicu od radikalnijeg izazivača", upozorio je Kardov.

Takav model doveo je i do marginalizacije srpskih stranaka jer suradnja s njima za hrvatske opcije znači gubitak izbora. Srpska se politika stoga povukla u kulturne institucije, koje radikalnije hrvatske opcije potom proglašavaju političkim prijetnjama i traže ukidanje njihova financiranja.

Zamrznuti grad i "nevidljivi" građani

Kardov je već u istraživanju iz 2002. zaključio da je Vukovar u javnom govoru postao apstrakcija zamrznuta u 1991. godini, što se do danas vrlo malo promijenilo. Podsjetio je i na predizbornu dinamiku iz prve polovice 2000-ih koja i danas definira vukovarsku politiku:

"Srpska manjinska stranka tada je postavila plakat 'Ovo je i naš grad'. Nakon toga je HDZ razvio svoj baner s pitanjem 'Zašto ste ga onda rušili?', a pojavio se i treći, nezavisnog kandidata, na kojem je pisalo: 'Oni su ga rušili, vi ga niste branili'. HDZ je u Vukovaru konstantno pod latentnom optužbom da je napustio, prodao ili žrtvovao grad, što otvara ogroman prostor svima koji se natječu s desnijih nacionalnih pozicija."

U takvom okviru, u kojem se sve promatra kroz čistu nacionalnu optiku, iz javnog su prostora gotovo potpuno izbrisane skupine koje se ne uklapaju u zadane ladice – Hrvati koji su nakon pada grada ostali u Vukovaru, Srbi koji su pobjegli u Hrvatsku i borili se na hrvatskoj strani te djeca iz mješovitih brakova.

"Rasprava o manjinama je na razini priče o ljudima gušterima"

Govoreći o segregaciji u školstvu i poslijeratnoj obnovi – u kojoj je država najprije obnavljala kuće hrvatskih stradalnika, dok su srpske kuće obnavljale međunarodne organizacije – Kardov naglašava da nije nužno riječ o unaprijed smišljenom planu, nego o "zakonu nenamjeravanih posljedica" javnih politika koje u etnički mješovitim sredinama proizvode duboko nepovjerenje.

Dok politička energija odlazi na stalno podizanje tenzija, gospodarstvo u gradu gotovo da i ne postoji, upozorava Kardov.

"Vukovar dominira javnim sektorom i mirovinama, nema pravu ekonomiju i jedan projekt od milijun eura dovodi grad u financijske probleme. Istodobno, govorimo o nacionalnoj manjini koja je po svim parametrima na razini statističke pogreške, a lokalna i nacionalna politika pitanje Srba i manjina postavljaju kao ključno nacionalno pitanje. Ako to pokušamo racionalno sagledati, to je na istoj razini kao da raspravljamo o masonima ili ljudima gušterima", rekao je Kardov.

Zaključno je ocijenio da je današnji format obilježavanja Dana sjećanja kodiran u posljednjih dvanaestak godina, s prijelomnim trenutkom 2013. godine kada Vladi Zorana Milanovića nije bilo dopušteno sudjelovanje u Koloni sjećanja. Vukovar i Knin, kao simboli najveće žrtve i pobjede, postali su temeljni stupovi suvremenog nacionalnog identiteta i kulturne borbe oko toga na kojem će povijesnom nasljeđu počivati moderna hrvatska država.

Teme

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare

Pratite nas na društvenim mrežama