Riblje ulje ne čuva pamćenje niti štiti mozak od Alzheimera

Istraživači medicinskog centra Sveučilišta Južne Kalifornije pratili su 365 osoba u dobi od 55 do 80 godina koje rijetko jedu ribu i kod kojih je rizik od Alzheimerove bolesti povišen. Gotovo polovica njih, 47 posto, nosi varijantu gena APOE4, najjači poznati genetski čimbenik rizika za Alzheimerovu bolest koja se javlja u starijoj dobi, piše klix.ba.

Sudionici su nasumično podijeljeni u dvije skupine. Jedna je svakodnevno uzimala dodatak prehrani s 2000 miligrama DHA, omega-3 masne kiseline posebno važne za mozak, a druga placebo. Ni sudionici ni istraživači nisu znali tko što prima.

Omega-3 masne kiseline stigle su do mozga, ali bez koristi

Znanstvenici su prvo provjerili dolaze li omega-3 masne kiseline doista do mozga. Nakon šest mjeseci razina DHA u likvoru, tekućini koja okružuje mozak i leđnu moždinu, kod onih koji su uzimali dodatak prehrani porasla je u prosjeku za 17 posto.

Ipak, nakon dvije godine ta skupina nije imala bolje rezultate na testovima pamćenja i razmišljanja od skupine koja je dobivala placebo. Snimanje mozga pokazalo je i da dodaci prehrani nisu usporili smanjenje hipokampusa, dijela mozga ključnog za stvaranje sjećanja, koji je posebno osjetljiv na starenje i Alzheimerovu bolest.

"Svi bismo željeli čarobni lijek za sprječavanje Alzheimerove bolesti, ali naši rezultati pokazuju da dodaci prehrani s ribljim uljem ne štite zdravlje mozga", rekao je Hussein Naji Yassine, direktor USC-ova Centra za personalizirano zdravlje mozga i voditelj istraživanja.

Prehrana i životne navike važnije su od kapsula

Istraživači naglašavaju da rezultati ne znače da su omega-3 masne kiseline nepotrebne niti da konzumacija ribe nema koristi. Istraživanje je pokazalo samo da visoke doze DHA u obliku dodatka prehrani nisu zaštitile od pada kognitivnih sposobnosti u ovoj skupini starijih osoba.

Tim sada istražuje kako mozak apsorbira i koristi omega-3 masne kiseline. Njihova ranija istraživanja upućuju na to da su one korisnije kada se unose prehranom, primjerice mediteranskom, bogatom ribom, povrćem, voćem, mahunarkama, orašastim plodovima i maslinovim uljem.

Yassine kaže da su redovita tjelesna aktivnost, kvalitetan san i uravnotežena prehrana i dalje najbolje što ljudi mogu učiniti kako bi smanjili rizik od Alzheimerove bolesti.

Istraživanje su financirali američki Nacionalni instituti za zdravlje (NIH) i Alzheimer's Drug Discovery Foundation.