Pretjerujemo li s dodacima prehrani?

Popularni su i među Amerikancima općenito. Prema nedavno objavljenim podacima američkih Centara za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), 60 posto odraslih uzimalo je neki dodatak prehrani tijekom prethodnih 30 dana, a 38 posto izjavilo je da uzima dva ili više dodataka, piše Health.com.

Dodaci prehrani nekim ljudima mogu koristiti, ali stručnjaci upozoravaju da te tablete, gumeni bomboni i prašci mogu izazvati i više problema nego što ih rješavaju.

Zašto raste uporaba dodataka prehrani?

Sve veći interes za dodatke prehrani vjerojatno proizlazi iz nekoliko čimbenika. Na vrhu popisa nalaze se društvene mreže i kultura slavnih osoba, kaže Christiane Matey, integrativna nutricionistica i osnivačica Mint Nutritiona.

„Platforme poput Instagrama, Facebooka i TikToka povećavaju doseg preporuka, pretvarajući jednu objavu u viralni fenomen“, rekla je za Health. „Potrošače privlače obećanja o proizvodima koji će im promijeniti život i dramatičnim rezultatima, a često izgled osobe koja promovira proizvod poistovjećuju s učinkom samog proizvoda.“

Istodobno je zaokret prema „prirodnijem“ pristupu zdravlju dodatno potaknuo kupnju dodataka prehrani. Prema istraživačkom centru Pew, oko polovice Amerikanaca navodi da je isprobalo neki oblik alternativne medicine, često umjesto konvencionalne medicine. Industrija wellnessa, koja naglasak stavlja na nemedicinske pristupe osobnom zdravlju, danas vrijedi više od bilijun dolara.

Zabrinutost za zdravlje koja se zadržala nakon pandemije možda je dodatno potaknula zanimanje za preventivnu brigu o zdravlju. Svoj doprinos vjerojatno daje i sve starije stanovništvo koje pokazuje sve veći interes za dugovječnost i zdravlje imunosnog sustava, rekla je Matey. Dodaci prehrani mogu djelovati kao brz i jednostavan prečac do boljeg zdravlja.

Koliko je dodataka prehrani „previše“?

Ne postoji čaroban broj nakon kojeg količina dodataka prehrani odjednom postaje „prevelika“, rekla je za Health dr. Karina Appel, liječnica interne medicine u Episcopal Health Servicesu. No više ne znači nužno i bolje, a s dodacima prehrani doista se može pretjerati.

Dodaci prehrani obuhvaćaju nekoliko kategorija, među kojima su vitamini, minerali, aminokiseline i biljni pripravci. Mogu sadržavati samo jedan aktivni sastojak ili kombinaciju velikog broja njih.

„Ako uzimate multivitamin, gumene vitamine za ‘kosu, kožu i nokte’, mješavinu za imunitet i proteinski prah, vrlo je vjerojatno da iste sastojke uzimate u dvostrukim ili trostrukim dozama, a da toga niste ni svjesni“, rekla je Appel.

U nekim slučajevima to možda neće predstavljati problem. Primjerice, vitamini topljivi u vodi izlučuju se mokraćom. No vitamini topljivi u mastima i određeni minerali mogu se s vremenom nakupljati u tjelesnim tkivima i potencijalno dosegnuti toksične razine, objasnila je.

Ako se hranite uravnoteženo, možda vam dodaci prehrani za nadoknadu hranjivih tvari uopće nisu potrebni. Prema Uredu za dodatke prehrani američkih Nacionalnih instituta za zdravlje, mnogi ljudi u SAD-u potrebne hranjive tvari dobivaju raznolikom prehranom. Nekoliko velikih istraživanja također je pokazalo da multivitamini ne smanjuju rizik od kroničnih bolesti ili smrti.

Kada razmišljate uzimate li previše dodataka prehrani, „pravo je pitanje ima li svaki dodatak jasnu svrhu i sigurnu dozu te postoje li štetne interakcije s drugim lijekovima“, rekla je dr. Nneoma Oparaji, specijalistica interne medicine, medicine debljine i medicine životnog stila.

Rizici pretjeranog uzimanja dodataka prehrani

Iako se opsežna svakodnevna rutina uzimanja dodataka prehrani može činiti bezazlenom, uzimanje velikog broja tableta, prašaka i gumenih bombona nosi stvarne rizike.

Pretjerano uzimanje vitamina topljivih u mastima – A, D, E i K – te minerala poput cinka i željeza može dovesti do toksičnih razina u organizmu. Među mogućim posljedicama su bubrežni kamenci, oštećenje živaca i poremećaji srčanog ritma, rekla je Oparaji.

Dodaci prehrani također mogu međusobno štetno djelovati, kao i stupati u interakcije s lijekovima na recept. U nekim slučajevima mogu čak smanjiti učinkovitost lijekova, rekla je Appel.

Postoji i rizik od oštećenja jetre. Neki dodaci prehrani, osobito biljni pripravci poput ekstrakta zelenog čaja i kurkume, sadržavaju spojeve koji mogu oštetiti jetru. Budući da dodaci prehrani u SAD-u nisu strogo regulirani, neki mogu biti kontaminirani teškim metalima ili drugim tvarima koje mogu oštetiti jetru.

„Moji se pacijenti obično iznenade kada im kažem da su dodaci prehrani sve češći uzrok oštećenja jetre“, rekla je Oparaji. „‘Prirodno’ ne znači automatski i ‘sigurno za jetru’.“

Naposljetku, lako je početi oslanjati se na dodatke prehrani umjesto na zdrave životne navike, no stručnjaci upozoravaju da je to pogreška.

„Pacijente često podsjećam da dodacima prehrani ne mogu poništiti posljedice lošeg sna, kroničnog stresa, tjelesne neaktivnosti i prehrane bogate ultraprerađenom hranom“, rekla je Oparaji.