Oglas

evolucijski nesklad

Zašto je ljudska kralježnica u obliku slova S i zašto zbog toga imamo bolove u leđima?

author
N1 BiH
17. stu. 2026. 21:28
Leđa, kralježnica
Pixabay

Ako promatrate ljudski kostur sa strane, primijetit ćete da kralježnica nije ravna. Ona se savija prema naprijed u području vrata, prema natrag u gornjem dijelu leđa, a zatim ponovno prema naprijed u donjem dijelu leđa. Zajedno, te zakrivljenosti oblikuju blago slovo S. Većina ljudi nikada ne razmišlja o tom obliku sve dok ne počne osjećati bol u donjem dijelu leđa, no te su dvije stvari usko povezane.

Oglas

Oblik slova S jedan je od najočitijih pokazatelja koliko se razlikujemo od drugih sisavaca. Ujedno je i jedan od razloga zbog kojih su bolovi u leđima toliko česti. Da bismo razumjeli zašto je to tako, korisno je usporediti našu kralježnicu s kralježnicom naših najbližih srodnika.

Kralježnica prilagođena uspravnom hodanju

Kralježnica čimpanze više nalikuje blago zakrivljenom slovu C. Čimpanze velik dio vremena provode oslanjajući se na sve četiri ili penjući se. Njihov donji dio leđa kratak je i prilično krut, a trup im je nagnut prema naprijed iz kukova. Takva građa dobro funkcionira kod životinje koja hoda oslanjajući se na zglobove prstiju prednjih udova, piše Forbes.

Ljudima je bilo potrebno nešto drukčije. Kada hodamo na dvije noge, težina glave i prsnog koša mora biti iznad kukova jer bismo se u suprotnom pri svakom koraku naginjali prema naprijed i gubili ravnotežu. Zakrivljenost donjeg dijela leđa prema unutra, koju anatomi nazivaju lumbalnom lordozom, rješava taj problem. Ona pomiče gornji dio tijela prema natrag, tako da se njegova težina nalazi otprilike iznad zdjelice i nogu.

Zakrivljenost vratnog dijela kralježnice ima sličnu ulogu kada je riječ o glavi. Omogućuje da lubanja bude uravnotežena na vrhu kralježnice, umjesto da se nalazi ispred nje. Dvije zakrivljenosti usmjerene prema naprijed, zajedno sa zakrivljenošću gornjeg dijela leđa usmjerenom prema natrag, funkcioniraju pomalo poput opruge. Pomažu ublažiti udarce pri svakom koraku i održavati težište tijela tijekom hodanja i trčanja.

Razvoj ovakvog oblika kralježnice može se pratiti tijekom ljudskog života. Kralježnica novorođenčeta uglavnom ima oblik slova C, slično kao kod čimpanze. Zakrivljenost vratnog dijela oblikuje se dok beba uči držati glavu, dok zakrivljenost donjeg dijela leđa postaje izraženija kada dijete počne stajati i hodati.

Postoji i zanimljiv detalj povezan s evolucijom ove zakrivljenosti. Istraživanje objavljeno 2007. godine u časopisu Nature upućuje na to da slabinski kralješci kod žena imaju oblik koji omogućuje dodatno povećanje zakrivljenosti tijekom trudnoće. Čini se da to trudnicama pomaže održati ravnotežu dok dijete koje raste pomiče njihovo težište prema naprijed.

Ista karakteristika uočena je i na fosilima ranih ljudskih predaka. To upućuje na zaključak da su potrebe povezane s trudnoćom milijunima godina utjecale na oblikovanje ljudske kralježnice.

Cijena zakrivljenosti naše kralježnice

Problem je u tome što evolucija nije oblikovala ljudsku kralježnicu od samog početka. Umjesto toga, preoblikovala je kralježnicu koja je milijunima godina dobro funkcionirala kod životinja koje su se kretale na četiri noge.

Kod četveronožnih životinja kralježnica funkcionira donekle poput visećeg mosta, ispod kojeg visi težina tijela. Kod ljudi, međutim, kralježnica mora funkcionirati više poput stupa sastavljenog od elemenata naslaganih jedan na drugi, koji odozgo nosi težinu tijela.

Ta promjena stvara veliko opterećenje za donji dio leđa. Kralješci i diskovi koji se nalaze između njih te služe kao amortizeri nose najveći dio težine gornjeg dijela tijela, a na mjestu gdje se kralježnica pri dnu savija koncentrira se velik dio tog opterećenja.

Najniži kralješci s vremenom mogu biti potisnuti prema naprijed i dolje. Stresni prijelom u tom području, poznat kao spondiloliza, čest je kod ljudi, a vrlo rijedak kod drugih životinja. Istraživanje objavljeno 2005. godine u časopisu Spine povezalo je tu pojavu s načinom na koji susjedni zglobovi u donjem dijelu kralježnice mogu pritiskati kralježak između sebe kada se donji dio leđa izrazito izvije.

Neki istraživači smatraju da je važan i oblik pojedinačnih kralježaka. Istraživanje objavljeno 2015. godine u časopisu BMC Evolutionary Biology pokazalo je da osobe kod kojih se razvije jedan od čestih oblika problema s međukralježničnim diskom češće imaju kralješke čiji oblik više nalikuje kralješcima čimpanzi.

Pretpostavka autora, poznata kao hipoteza o ancestralnom obliku, jest da kralježnica tih osoba možda nije u jednakoj mjeri prilagođena uspravnom hodanju. Riječ je o relativno novoj hipotezi koja zahtijeva dodatna istraživanja, ali se uklapa u širu sliku.

Zašto evolucija ne objašnjava u potpunosti probleme s našom kralježnicom

Prema istraživanju objavljenom 2023. godine u časopisu The Lancet Rheumatology, bol u donjem dijelu leđa danas je vodeći uzrok invaliditeta u svijetu. Većina odraslih osoba iskusit će je u nekom trenutku života.

Ipak, bilo bi pogrešno za sve okriviti evoluciju. Kod mnogih ljudi koji imaju bolove u leđima liječnici ne mogu pronaći nikakav jasan strukturni problem. Čini se da stres i loš san povećavaju vjerojatnost pojave bolova u leđima, baš kao i dugotrajno sjedenje bez dovoljno kretanja tijekom dana.

Upravo je ovdje koristan koncept koji biolozi nazivaju evolucijskim neskladom. Naša kralježnica evoluirala je kod ljudi koji su pješice prelazili velike udaljenosti i često mijenjali položaj tijela tijekom dana.

Danas mnogi od nas provode sate nepomično sjedeći na stolicama. Time se ista struktura izlaže drukčijoj vrsti opterećenja. Kralježnica u obliku slova S možda nas čini podložnijima bolovima u leđima, ali upravo suvremene životne navike mogu biti ono što tu podložnost pretvara u svakodnevnu nelagodu.

Teme

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare

Pratite nas na društvenim mrežama