Voće i povrće više nisu kao nekad, evo što je razlog

Voće i povrće UNSPLASH — Ilustracija: mk. s on Unsplash

Voće i povrće oduvijek su sinonim za zdravu prehranu, no znanstvena istraživanja pokazuju da pojedine namirnice danas sadrže manje vitamina i minerala nego prije nekoliko desetljeća.

Oglas

Razlozi se kriju u promjenama u poljoprivrednoj proizvodnji, ali i klimatskim promjenama.

Kako piše Popular Mechanics, problem se počeo razvijati sredinom prošlog stoljeća, tijekom takozvane Zelene revolucije. Uvođenje novih sorti, umjetnih gnojiva i suvremenih metoda uzgoja omogućilo je znatno povećanje prinosa, no nutritivna vrijednost hrane nije nužno pratila taj rast, prenosi Nova.rs.

Istraživanje otkrilo pad hranjivih tvari

Istraživanje objavljeno 2004. godine usporedilo je podatke američkog Ministarstva poljoprivrede o sastavu 43 poljoprivredne kulture, uglavnom povrća, iz 1950. i 1999. godine.

Rezultati su pokazali da je udio kalcija u prosjeku pao za 16 posto, željeza za 15 posto, a fosfora za devet posto. Zabilježen je i pad udjela proteina, vitamina C te vitamina B2, čiji se udio smanjio za čak 38 posto.

Ipak, pad nije zabilježen kod svih hranjivih tvari ni u svim namirnicama, a na rezultate su mogli utjecati i različiti načini mjerenja te promjene biljnih sorti.

Zašto hrana gubi nutritivnu vrijednost?

Suvremena poljoprivreda daje prednost sortama koje brzo rastu, otpornije su na bolesti i daju velike prinose. Međutim, veća količina proizvedene hrane ne znači nužno i veću koncentraciju vitamina i minerala.

Dodatni problem predstavljaju klimatske promjene. Pokusi s rižom pokazali su da povećana koncentracija ugljikova dioksida u atmosferi može smanjiti udio proteina i pojedinih minerala u biljkama.

Znanstvenici upozoravaju i na takozvanu „skrivenu glad”, stanje u kojem osoba unosi dovoljno kalorija, ali ne dobiva potrebne količine vitamina i minerala. Posebno su ugroženi ljudi čija se prehrana temelji na malom broju osnovnih namirnica, kao i djeca i trudnice.

Postoji li rješenje?

Jedno od mogućih rješenja je biofortifikacija, odnosno uzgoj biljaka s povećanim udjelom vitamina i minerala. To se postiže odabirom sorti, prilagođenom gnojidbom ili biotehnološkim metodama.

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, određene sorte žitarica obogaćene željezom i batat bogat provitaminom A već su pokazali pozitivne rezultate u poboljšanju prehrane pojedinih skupina stanovništva.

Unatoč svemu, stručnjaci naglašavaju da nema razloga za izbjegavanje voća i povrća. Ono je i dalje važan dio zdrave prehrane, a najbolji način osiguravanja potrebnih hranjivih tvari jest raznovrsna prehrana.