EU se u tišini priprema za scenarij iz noćne more: "Bit će žrtava"

Razgovori o scenariju napada iz noćne more odvijali su se posljednjih tjedana među veleposlanicima EU-a iz svih 27 zemalja koji su se okupili u "ograničenom formatu", što znači bez telefona ili asistenata. Rasprave su se pojačale od otkrića drona natovarenog eksplozivom u zračnoj luci Leipzig u kolovozu, rekli su diplomati i dužnosnici, kojima je zajamčena anonimnost kako bi raspravljali o povjerljivim razmjenama, piše POLITICO.

Dok EU godinama raspravlja o takvim scenarijima - otkrivajući "hibridni set alata" usmjeren na koordinaciju odgovora na kibernetičke napade, miješanje u izbore i sabotaže - najnoviji razgovori usredotočili su se na rizik od ozbiljnijih napada koji uzrokuju žrtve velikih razmjera. Dva diplomata rekla su da se sastanak veleposlanika EU-a prošle srijede posebno usredotočio na takve primjere.

Od ruske invazije na Ukrajinu, EU tvrdi da je Moskva pojačala kampanju kibernetičkih napada, sabotaža i drugih tajnih operacija diljem bloka.

„Europske demokracije suočavaju se s rastućim brojem prijetnji“, rekao je za POLITICO europski povjerenik za pravosuđe Michael McGrath. „Jačamo našu sposobnost predviđanja i otkrivanja prijetnji, poboljšavamo rano upozoravanje i osiguravamo da Europa može brzo i kolektivno reagirati kada se testira naša demokratska otpornost.“

Razgovori među diplomatima i ministrima EU-a usredotočili su se na raspoređivanje timova za hitne intervencije, oslobađanje džepova novca EU-a za pomoć pogođenoj državi i kako bi čelnici institucija EU-a trebali komunicirati, rekao je jedan dužnosnik EU-a.

„Moramo biti spremni na nešto ozbiljno“, rekao je visoki diplomat EU-a. „Nažalost, Leipzig nam je pokazao da vrlo ozbiljan incident, nešto što uzrokuje više žrtava, nije isključen.“

Drugi dužnosnik EU-a dodao je: „S obzirom na opseg i razmjere ruskog djelovanja, žrtve će sigurno biti prije nego kasnije. Čista je sreća što ih još nije bilo.“

„Vrlo zbunjujuće“

Unija se suočava s gotovo svakodnevnim izvješćima o takozvanim hibridnim napadima - oznakom koju EU i NATO koriste za opisivanje subverzivne aktivnosti koja pada ispod praga izravnog ratnog čina. U utorak je nekoliko mornara proglašeno nestalim nakon što su im dronovi potopili brod u Crnom moru, prema bugarskim dužnosnicima.

To je uslijedilo nakon incidenta u zračnoj luci Leipzig, sumnjivog požara na poljskoj zemaljskoj stanici koja rukuje Starlink komunikacijama i plana postavljanja zapaljivih naprava u komercijalna prometna čvorišta diljem EU-a i Ujedinjenog Kraljevstva, uz redovita kršenja zračnog prostora.

„Sasvim je očito da će, kada Rusija koristi sve više smrtonosnih alata kako bi testirala našu spremnost i volju za poduzimanje protumjera, u nekom trenutku biti žrtava“, rekla je Teija Tiilikainen, direktorica Europskog centra izvrsnosti za suzbijanje hibridnih prijetnji. „U nekom trenutku, namjerno ili nenamjerno, to se događa.“

Ako nekoliko građana članica EU-a ili NATO-a bude ubijeno u onome što se čini kao napad, pritisak na djelovanje bit će ogroman na obje institucije. „Jako se bojimo da će u nekom trenutku biti oduzet saveznički život“, rekao je jedan NATO diplomat, što će „vrlo povećati pritisak“ za djelovanje.

Ipak, rasprave na razini EU-a izazivaju kritike iz nekih prijestolnica da EU prekoračuje svoju sigurnosnu ulogu i potencijalno duplicira ključne funkcije NATO-a, transatlantskog saveza koji je temelj europske sigurnosti već 80 godina.

„To riskira da bude vrlo zbunjujuće za donositelje odluka na svim razinama“, rekla je Oana Lungescu, ugledna suradnica u RUSI-ju i bivša glasnogovornica NATO-a. „Ako postoji zbrka ili dupliciranje, to riskira usporavanje donošenja odluka, što ima implikacije jer je vrijeme uvijek ključno.“

Još jedan problem je nedostatak sigurne komunikacije EU-a i sumnja da osjetljive informacije koje se dijele tijekom okupljanja veleposlanika mogu procuriti, reklo je nekoliko diplomata. Izvješća da je bivši mađarski ministar vanjskih poslova podijelio sadržaj razgovora na razini čelnika sa svojim ruskim kolegom samo su produbila te zabrinutosti, navodeći prijestolnice da ograniče doista osjetljive informacije na NATO formate.

„Moja vlada je vrlo sumnjičava prema dijeljenju osjetljivih obavještajnih podataka u Coreperu ili čak u sobi čelnika“, rekao je diplomat iz jedne od država istočnog krila. „Ili se pojavi u medijima ili ide ravno u Moskvu.“

Preklapajući protokoli

Ovaj otpor podudara se s naporima predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen da ojača sigurnosne akreditive bloka.

U svom najnovijem govoru o stanju Europske unije u Strasbourgu, bivša njemačka ministrica obrane predložila je „sigurnosni protokol za hitne slučajeve” kako bi se državama članicama EU-a pomoglo u koordinaciji upravo u onakvim scenarijima o kakvima se raspravlja. Očekuje se da će taj protokol, uz prijedlog Ursule von der Leyen o osnivanju „Europskog vijeća za sigurnost”, biti sastavni dio ključne „Europske sigurnosne strategije” koja bi trebala biti objavljena početkom studenoga, navode dva diplomata.

No, nekoliko se diplomata usprotivilo toj ideji, ističući da bi za uspostavu takvih mjera bili potrebni mjeseci te da bi one mogle dovesti do dupliciranja funkcija koje već postoje unutar EU-a.

Umjesto stvaranja novih formata koji unose dodatnu složenost, jedan visoki nacionalni diplomat izjavio je da bi se EU trebao usredotočiti na jačanje postojećih alata za odgovor na krize.

„Osjećamo veliku nelagodu zbog tog sigurnosnog protokola za hitne slučajeve”, rekao je diplomat. „Već imamo uspostavljene mehanizme. U slučaju krize, na raspolaganju nam je Integrirani politički odgovor na krize (IPCR), koji se pokazao vrlo učinkovitim tijekom pandemije i drugih kriza.”

Putina nije briga

Mehanizam IPCR, uspostavljen u okviru Lisabonskog ugovora, omogućuje zemlji koja predsjeda EU-om da, na zahtjev pogođene države, sazove hitne sastanke na kojima sudjeluju stručnjaci iz NATO-a, UN-a ili drugih međunarodnih tijela.

U slučaju velikog hibridnog napada, odgovornost za odluku o najboljem daljnjem postupanju ostaje na pogođenoj zemlji. Francuska je aktivirala članak 42.7 Ugovora o EU-u nakon terorističkih napada u dvorani Bataclan 2015. godine; bio je to jedini slučaj pozivanja na klauzulu o uzajamnoj pomoći. Ipak, Lungescu je napomenula da je riječ o „političkoj odluci” Pariza koja nije dovela do značajnijih oblika uzajamne pomoći, osim koordinacije istraga terorističkih napada između Francuske i Belgije.

Kako bi se izbjegla zabuna oko podjele nadležnosti tijekom događaja s velikim brojem žrtava, Lungescu je predložila podjelu poslova: NATO bi se bavio razmjenom obavještajnih podataka i vojnim odvraćanjem, dok bi se EU usredotočio na civilni odgovor.

Za Tiilikainen su napori EU-a usmjereni na koordinaciju odgovora na hibridne napade korisni – ali unutar određenih granica. Ipak, istaknula je da oni „nisu usporedivi s mjerama otpornosti na nacionalnoj razini”, poput finskog pristupa „sveobuhvatne sigurnosti”. Lungescu je također naglasila da Moskva ne pravi razliku između tih dviju organizacija. „Iskreno govoreći, ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu nije važno donosi li odluke Coreper 2 ili NAC”, dodala je, misleći pritom na sastanke veleposlanika pri EU-u ili na tijelo NATO-a zaduženo za donošenje odluka. „Moskva ne razmišlja na taj način.”