tvrtke pod sankcijama
Istraga otkrila kako su strojevi iz Srbije završili u ruskoj vojnoj industriji

Srpski proizvođač alatnih strojeva Grindex izvezao je u Rusiju opremu vrijednu približno 27,5 milijuna eura između ožujka 2022. i ožujka 2025. godine, pri čemu je dio strojeva naknadno završio kod ruskih proizvođača vojne opreme koji su pod sankcijama.
Istraga Radija Slobodna Europa (RFE/RL), objavljena 10. studenoga, temeljena na podacima ukrajinske vojne obavještajne službe te analizi ruskih financijskih evidencija i komercijalnih baza podataka, pokazala je da je srpska tvrtka nastavila isporučivati industrijske strojeve ruskim posrednicima i nakon što je Moskva pokrenula invaziju na Ukrajinu, piše U24.
Neki od tih posrednika naknadno su se našli pod sankcijama Sjedinjenih Američkih Država i Europske unije zbog potpore ruskom vojno-industrijskom kompleksu.
Grindex, sa sjedištem u Kikindi na sjeveru Srbije, proizvodi opremu za obradu metala, uključujući brusilice s računalnim numeričkim upravljanjem (CNC), koje se koriste u industrijskoj proizvodnji.
Prema podacima Glavne obavještajne uprave ukrajinskog Ministarstva obrane, oprema koju proizvodi Grindex uvozila se u Rusiju preko nekoliko tvrtki, od kojih su neke kasnije isporučivale strojeve poduzećima u sastavu Rosteca, ruskog državnog obrambenog i industrijskog konglomerata.
Jedan od posrednika identificiranih u istrazi bila je Alfa Machinery Group (AMG), ruski dobavljač opreme za obradu metala kojem su Sjedinjene Američke Države uvele sankcije 2023., a Europska unija u prosincu 2024. godine, zbog potpore ruskoj obrambenoj industriji.
Podaci ukrajinske obavještajne službe pokazuju da je Grindex u prosincu 2022. potpisao ugovor s AMG-om o isporuci CNC brusilice vrijedne približno 778.000 eura. Oprema je isporučena nakon što je AMG već bio stavljen pod američke sankcije.
Prema istrazi, AMG je potom stroj predao Strojograditeljskom udruženju I. Rumjanceva, proizvođaču zrakoplovnih komponenti koji posluje u sastavu Rosteca.
Drugi ugovor između Grindexa i AMG-a, potpisan 2023. godine, odnosio se na još jednu CNC brusilicu vrijednu više od 384.000 dolara (342.000 eura).
Stroj je uvezen u Rusiju u veljači 2025., a dva mjeseca poslije isporučen je tvrtki Hydraulics sa sjedištem u Ufi, još jednoj Rostecovoj podružnici koja proizvodi zrakoplovne komponente.
Prema ukrajinskoj obavještajnoj službi, oprema je bila namijenjena proizvodnji klipnih komponenti koje se koriste u visokopreciznim hidrauličkim sustavima i sustavima za dovod goriva.
Strojevi završili i kod tvrtki pod američkim sankcijama
Istraga je identificirala i druge ruske tvrtke koje su uvozile Grindexove strojeve, uključujući Finval Energo i Unimatik MSK, koje su obje pod američkim sankcijama.
Finval Energo navodno je između 2022. i 2025. uvezao Grindexovu opremu vrijednu približno 12 milijuna eura. Međutim, istragom nije utvrđeno koji su konkretni strojevi isporučeni ni tko su bili njihovi krajnji primatelji.
Unimatik MSK uvezao je Grindexove strojeve vrijedne približno 980.000 eura između 2022. i 2024. godine, pokazuju podaci ukrajinske obavještajne službe.
Istraga je također pokazala da su Grindexovi strojevi preko posrednika koji nisu bili obuhvaćeni zapadnim sankcijama stizali do ruskih obrambenih poduzeća pod sankcijama.
Jedna od takvih tvrtki, Krona, isporučila je 2024. godine Grindexovu brusilicu ruskom Konstruktorskom birou za strojogradnju, Rostecovoj podružnici uključenoj u proizvodnju raketnih sustava, među kojima je i balistički raketni sustav kratkog dometa Iskander-M.
Još jedan Grindexov stroj uvezen je preko moskovskog poduzetnika Denisa Babičeva, a zatim je 2025. dan u najam ruskom proizvođaču navigacijskih, upravljačkih i stabilizacijskih sustava za vojne zrakoplove koji je pod sankcijama.
Prema istrazi, ta tvrtka proizvodi sustave koji se koriste u zrakoplovima, uključujući MiG-29 i Su-27.
Unatoč navedenim lancima opskrbe, sam Grindex nije pod američkim ni europskim sankcijama.
Srbija nije uvela sankcije Rusiji
Srbija, koja je kandidatkinja za članstvo u Europskoj uniji, nije se pridružila zapadnim sankcijama protiv Rusije, iako ima propise o kontroli izvoza robe koja se može koristiti i u civilne i u vojne svrhe, izvijestio je RFE/RL.
Srbija je 2025. donijela zakon kojim su pooštrena ograničenja izvoza robe dvojne namjene. Međutim, srpsko Ministarstvo unutarnje i vanjske trgovine priopćilo je RFE/RL-u da Grindexu nije izdalo izvoznu dozvolu.
"Ministarstvo nije upoznato s proizvodnim programom i karakteristikama Grindexovih proizvoda", navelo je ministarstvo.
Dodalo je da nema dovoljno informacija kako bi utvrdilo podliježu li ti strojevi kontroli ili ograničenjima izvoza.
Srpska Uprava carina zasebno je potvrdila da nisu provedene dodatne inspekcije Grindexova izvoza.
Ella Skybenko, viša istraživačica za istočnu Europu i središnju Aziju u organizaciji Business & Human Rights Resource Centre, istaknula je da odluka Srbije da ne prihvati zapadne sankcije ne znači da je dopušten svaki izvoz u Rusiju.
"Međutim, Srbija i dalje ima zakone o kontroli izvoza, uključujući kontrolu robe dvojne namjene. To znači da nije dopušten svaki izvoz u Rusiju", rekla je za RFE/RL.
"Ali njihova učinkovitost uvelike ovisi o provedbi i nadzoru, koji su se često pokazali nedostatnima", dodala je.
Prema ranijoj istrazi RFE/RL-a, nakon početka ruske invazije na Ukrajinu preko srpskih tvrtki u Rusiju je isporučena roba dvojne namjene vrijedna najmanje 71,1 milijun dolara (63,5 milijuna eura).
Međunarodne mreže za opskrbu Rusije tehnologijom
Zabrinutost zbog ruskog pristupa stranoj tehnologiji ne odnosi se samo na industrijske strojeve. Zasebne istrage otkrile su međunarodne mreže uključene u opskrbu mikroelektroničkim komponentama.
U povezanoj istrazi NAKO, neovisna ukrajinska antikorupcijska organizacija, identificirala je ruske dobavljače mikroelektronike koji posluju s adresa u Hong Kongu koje koristi i mreža optužena za opskrbu komponentama za iranske programe balističkih projektila i bespilotnih letjelica.
Nalazi se temelje na NAKO-ovoj analizi približno 1800 stranih dobavljača uključenih u transakcije vrijedne više od 800 milijuna dolara, koje su obuhvaćale visokoprioritetne mikroelektroničke komponente zapadnog podrijetla.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare